PREKO 1.000 prijava za mito
Uprava za antikorupcijsku inicijativu pri Ministarstvu pravde je u posljednjih osam godina primila ukupno 745 prijava o sumnjama u postojanje korupcije, Uprava carina za isti period 333, a Ministarstvo zdravlja 32.
U prosjeku se trećina ovih prijava pokaže osnovanim, piše Pobjeda.
Kada posmatramo po opštinama, najviše prijava je podnijeto u Podgorici (34) i Nikšiću (13). Na Žabljaku je bilo devet prijava, a u Kotoru, Ulcinju i Pljevljima po osam prijava. U Baru je bilo šest, Bijelom Polju pet, a u Herceg Novom, Tivtu i Budvi po četiri prijave. U Beranama i Rožajama je bilo po dvije, a u Kolašinu i Plavu po jedna prijava.
Da se na ovom planu dosta toga mijenja pokazuje i činjenica da je od 109 prijava koje je Uprava za antikorupcijsku inicijativu primila u prošloj godini, anonimnih je bilo 47 prijava, dok kod 62 prijave podnosioci nijesu željeli da kriju svoj identitet.
Najviše prijava upućenih Upravu za antikorupcijsku inicijativu u prošloj godini se odnosilo na organe državne uprave (30), potom privatni sektor (20) i pravosuđe (19). Na organe lokalne samouprave se odnosilo 15, a na oblast obrazovanja 13 prijava. Za oblast urbanizma, odnosno prometa nekretnina bilo je šest, za zdravstvo četiri i javne nabavke dvije prijave kažu u Upravi za antikorupcijsku inicijativu pri Ministarstvu pravde.
I kod Uprave carina građani ostavljaju podatke, pa je broj anonimih prijava znatno manji.
„U periodu od 2006. godine do danas, građani su dostavili ukupno 333 prijave, od kojih je 208 bilo anonimnih. Navedene prijave su se odnosile na carinske prekršaje, sumnje u krijumčarenje robe, nepravilnosti u radu i postupanju carinskih službenika, primjedbe koje su u nadležnosti drugih državnih organa… , od čega je 39 prijava sadržalo sumnju na postupanje carinskih službenika sa koruptivnim elementima“, ističe za Pobjedu nedjeljom Ana Vuletić načelnica Odjeljenja za unutrašnju kontrolu Uprave carina Crne Gore.
Iz Poreske uprave je Pobjedi rečeno da je uvođenjem Etičkog kodeksa situacija u ovoj oblasti dodatno unaprijeđena, tako da nijesu imali do sada nijednu prijavu.
„Strategija suzbijanja korupcije Poreske uprave temelji se na preventivnim i represivnim mjerama, s ciljem otkrivanja i kažnjavanja koruptivnih djela. Kada su u pitanju preventivne mjere u suzbijanju korupcije, treba pomenuti da je Poreska uprava donijela prvi Etički kodeks službenika i namještenika ovog organa 2006. godine, te da je isti kasnije revidiran, podijeljen svim službenicima i namještenicima, kao i objavljen na internet stranici Poreske uprave“, kaže Ana Maraš, poreski inspektor u Sektoru za praćenje poreskih propisa i inspekcijski nadzor u Poreskoj upravi Crne Gore.
Za period 20112015. godine Ministarstvu zdravlja je podnijeto ukupno 32 prijave za sumnju na postojanje korupcije rekla je za Pobjedu dr Sanja Simović generalna direktorica Direktorata za kontrolu i unapređenje kvaliteta u Ministarstvu zdravlja Crne Gore.
„Sve prijave koje se podnesu Ministarstvu zdravlja se prosljeđuju nadležnim državnim organima na dalje postupanje. Prijave se na dalju procedure upućuju Upravi policije, Vrhovnom državnom tužiocu, nadležnim inspekcijskim organima, Ljekarskoj komori, kao i zdravstvenoj instituciji na koju se prijava odnosi. Prijave se, takođe, u najvećem broju slučajeva upućuju na uvid Upravi za antikorupcijsku inicijativu. Prijave se uglavnom odnose na sumnju u krivično djelo sa elementom korupcije, odnosno na zloupotrebu službenog položaja, primanje mita i prevaru u službi“, pojasnila je dr Simović
(Pobjeda)
