Notari neće da im Ministarstvo tarifira poslove

Crnogorski notari nezadovoljni su predlogom da Ministarstvo pravde određuje notarsku tarifu, kao i produženim rokovima za njihovu disciplinsku odgovornost, što je predviđeno radnom verzijom o izmjenama i dopunama zakona o notarima.

Pomoćnica ministra pravde Branka Lakočević kazala je da je jedan od bitnijih razloga za izmjenu zakona o notarima, izmjena i dopuna zakona o vanparničnom postupku, koji sprovođenje postupka i raspravljanje zaostavštine povjerava notaru, koji će kao povjerenik suda biti ovlašten da donosi odgovarajuće akte.

To će, kako je pojasnila, dovesti do rasterećenja rada sudova, smanjenja broja sporova i ubrzati trajanje postupka.

Lakočević je pojasnila da je predviđeno da će notarsku tarifu donositi Vlada po pribavljenom mišljenju Notarske komore, za razliku od dosadašnjeg rješenja kada ga je donosila Komora, uz saglasnost Vlade.

Ona je na okruglom stolu o radnoj verziji Zakona o izmjenama i dopunama zakona o notarima, rekla da je disciplinska odgvovornost notara dio koji je pretrpio najviše izmjena, kako u pogledu disciplinskih organa koji će odlučivati tako i u pogledu rokova zastarjelosti ali i disciplinksih prekršaja.

Lakočević je ukazala da nijesu samo rokovi za disciplinsku odgovornost produženi kada su u pitanju notari, već i sudije i tužioci.

Ona je pojasnila da su uvedena dva nova člana, kojima se predviđa zabrana bilo kakve diskriminacije i kojima se uvodi upotreba rodnosenzitivnog jezika.

Izmjenama se daje mogućnost i da dva ili više notara sa istog službenog područja obavljaju notarsku djelatnost u zajedničkoj kancelariji.

Predsjednik Notarske komore, Branislav Vukićević smatra da su predviđeni predugi rokovi zastarjelosti za disciplinsku odgovornost, kao i da bi troškovi za disciplinske organe trebalo da idu na teret budžeta države, a ne notarske komore.

Potpredsjednik Notarske komore Darko Ćurić smatra da isključivanje tog tijela u određivanju tarife ugrožava ekonomsku sigurnost notara, i njihovu samostalnost.«Bićemo u situaciji da nemamo uticaja na osnovne uslove za naš rad«.

“Predlažemo da notarsku tarifu zajednički donose Ministarstvo i Notarska komora, ako već smatrate da država treba da ima veću ulogu – da tarifu predlaže Ministarstvo, a da mišljenje Komore bude obavezno”, pojasnio je on.

Ćurić je rekao da Notarskoj komori smeta što se notarska odgovornost smatra mnogo strožijom nego disciplinska odgvornost nosilaca drugih pravosudnih funkcija.

“Zašto se za notare predviđaju tri godine?Smatramo da ti rokovi treba da budu kraći, jer oni na neki način ugrožavaju i pravnu sigurnost”, naveo je on.

Ministar pravde Duško Marković pohvalio je institut notarijata, navodeći da ga uvijek izdvaja kao primjer dobre prakse u reformi pravsuđa, uz besplatnu prvanu pomoć.

“To su dva pravna instituta koji su primjeri brze i efikasne implementacije, u korist države i zajednice”, naveo je on.

Marković je kazao da je Ministarstvo pravde trpjelo razne udare da bi danas došlo do ovog nivoa u notarskom sistemu.

“Imao sam problema i na Vladi da odbranim ovaj projekat jer je bilo nerazumijevanja i tamo, ali smo uspjeli. Vi ste danas na dobrom putu, ali ne treba žmuriti pred problemima”, rekao je on.

Marković je dodao da želi da taj institut bude vrijedan u crnogorskom pravnom poretku, za razliku od primjera iz okruženja, »vidjeli ste da je to bilo izrugivanje prava i ograničavanje dostupnosti pravdi, pored drugih nedoslednosti«.

On je ocijenio da toga nije bilo u Crnoj Gori, navodeći da je tako jer se možda i pretjeralo u nekim rješenjima.

“Nagašavamo što snažniju spregu između Ministasrtva i notarske službe da bi obezbijedili da stvari idu ovom dinamikom i u buduće.Nije naša želja da nešto kontrolišemo, upravljamo vašom profesijom i ugrozimo vašu nezavisnost, već da budemo bliži da bi utemeljili ovo što smo počeli za sva vremena u Crnoj Gori”, ukazao je Marković.

On je ocijenio da je možda Ministarstvo u svojim predlozima “otišlo oktavu više” nego što bi to zahtijevao princio notarske samostalnosti, navodeći da su u pitanju smao predlozi, i da će biti prostora za dijalog do donošenja konačnih rješenja.

(rtcg)