Vjerovanja na Veliki petak: Ogledalce pod jastuk, kalem na voćku!
Veliki petak je najtužniji dan u vjerskom kalendaru, a naše bake pobrinule su se, nizom vjerovanja, da ovaj dan dodatno “zakomplikuju” nizom pravila i praznoverja.
Nada za udavače, raj za neradnike
Veruje se da, kao i na Đurđevdan, neudate djevojke treba da stave ogledalce ispod jastuka, kako bi na Veliki petak sanjale buduće muževe. Vjeruje se da žene ovoga dana ne smiju da uzmu iglu u ruke, jer “će im na rukama izaći plihovi”.
Ovoga dana vatra se u kući ne loži, niti se bilo šta kuva. Strogo je zabranjeno mijesiti hljeb. Jedina dozvoljena i preporučljiva radna aktivnost na Veliki petak, je po vjerovanju naroda, kalemljenje voća, jer sve što se toga dana nakalemi, prima se.
Bez muzike, koprive i zeca?
Takođe, na Veliki petak se ne sluša nikakva muzika. Na jedu se ni koprive, jer po narodnom vjerovanju one se toga dana udaju (?). Za ovaj dan, u našem narodu je vezan i jedan bizaran običaj, za koji mnogi ne znaju, a i bolje je da tako ostane zbog dobrobiti životinja. Naime, ko pati od bolova u stomaku, tradicija nalaže da na Veliki petak ubije zeca i njegovu kožu da stavi na ono mjesto, gde ga probada, pa će proći.
Po narodnom vjerovanju žena koja ne rađa, “ako je rada da ima poroda, valja od onoga zeca, što se ubije na Veliki petak, da okusi malo krvi, pa će poslije imati poroda”. Ovo vjerovanje je bizarno i nemaja nikakve veze sa hrišćanstvom.
Mit o Uskršnjem Zeki
Iako bi mnogo logičnije bilo da uz uskršnja jaja „ide” i uskršnja kokoška, na ovaj praznik jaja „nosi” zec. Iako ova životinja nema nikakve veze sa crkvom, pa ni sa vaskrslim Isusom, poslednjih decenija je postala najprepoznatljiviji simbol Uskrsa, čak i u našim krajevima.
Zeca možda nema u Bibliji, ali su zato paganska vjerovanja prepuna priča o njemu. Izvorni uskršnji zeka simbol je plodnosti i ponovnog rađanja. Njegovo spajanje sa jajima i Uskrsom vjrovano se odigralo početkom 16 vijeka veka u Njemačkoj gdje postoje zapisi o tome koliko su djeca željno iščekivala dolazak „uskršnjeg zeca” koji na uskršnje jutro polaže obojena jaja u gnijezda. Ovaj običaj njemački doseljenici prenijeli su u Ameriku početkom, a globalizacija učinile su da je Uskršnji Zeka, postao najveći komercijalni simbol Uskrsa.
Zašto farbamo jaja na Veliki petak?
Postoje brojna narodna predanja o vezi sa ovim običajem. Jedno od njih, govori o stražarima koji su čuvali Hristov grob i tu jeli pečenu kokošku. Jedan od njih se stalno plašio da bi Hrist mogao da oživi, zbog čega su ga drugi stalno ismijavali. U jednom trenutku su mu rekli da će se to dogoditi kada pečena kokoška koju su jeli poleti i snese crveno jaje.Tog trenutka, to se i desilo, a Hrist se uzdigao i poleteo ka nebu.
Prema drugoj priči, farbanje jaja se vezuje za legendu o Mariji Magdaleni. Ona je došla u Rim da propovijeda Hristovo Jevanđeljenje i stigla je i do cara Tiberija kome je na poklon donijela korpu jaja. Car nije vjerovao u Hristovo vaskrsenje i rekao je da bi to bilo, kao kad bi bijela jaja u korpi promijenila boju. Marija Magdalena je na to rekla: „Hristos Vaskrse”, a sva jaja u korpi postala su crvena.
(24sata)
.
