NARODNA VJEROVANJA NA USKRS: Ovo danas nikako ne valja raditi!

Vaskrs je najveći i najradosniji hrišćanski praznik kojim se proslavalj povratak u život Isusa hrista – Vaskrsenje. Po hrišćanskom vjerovanju, to se desilo trećeg dana poslije njegove smrti, uključujući i dan smrti: tj. prve nedjelje poslije Velikog petka.

To je pokretni praznik i praznuje se poslije jevrejske Pashe (heb. pessach) u prvu nedjelju poslije punog mjeseca, koji pada na sam dan proljećne ravnodnevnice, ili neposredno poslije nje. Kod istočnih hrišćana, Uskrs najranije može da padne 4. aprila, a najkasnije 8. maja, a kod zapadnih hrišćana uvijek pada između 22. marta i 25. aprila.

Iz teološke perspektive, Vaskrs predstavlja najvažniji hrišćanski praznik, a njime se izražava radost zbog konačne pobjede sina Božjeg nad smrću i progonstvom. Po tumačenju nekih protestanata, ne Vaskrs, već Veliki petak predstavlja najveći hrišćanski praznik, zato što se čovječanstvo već Isusovom smrti, a ne njegovim vaskrsnućem oslobodilo grijehova.

Ipak, ta teorija negira postojanje života poslije smrti, pošto Isus po Svetom pismu smrt pobjeđuje tek svojim vaskrsnućem. Mnogi hrišćani u tome i vide smisao i značenje Vaskrsa.

Za Uskrs su vezani brojni narodni običaji.  Postojao je običaj da se jajima djeci trljaju obrazi, da bi bila zdrava cijele godine, i da se ukućani umivaju vodom u kojoj su jaja prenoćila.

Prvo jaje ofarbano u crveno naziva se čuvarkuća, čuvar, stražar, stražnik… Za njega se vjeruje da ima posebnu moć, pa se zato koristilo u magiji plodnosti, ali i za zaštitu ljudi i ljudskog zdravlja.

Čuvarkuća se koristila i za zaštitu useva pa se često zakopavalo u dvorište ili njivu. Ipak, trebalo je biti oprezan sa ovim jajetom, jer pogrešno rukovanje, smatralo se, moglo je da donese štetu.

Evo šta bi trebalo, a šta ne raditi na Vaskrs:

– Za Uskrs valja ustati rano ujutru, a ne otići na spavanje prije ponoći. Ukoliko bi se otišlo na spavanje prije ponoći, to bi značilo da će do narednog Uskrsa osoba da bude pospana i nesklona poslu.

• Ujutru se valja umiti vodom u kojoj je potopljen drijen, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje

• Djecu valja dotaći crvenim jajetom – da budu crvena i zdrava tokom godine

• Prvo se omrsiti vaskršnjim jajetom

• Na Uskrs, rano ujutru ljudi su odlazili u crkve na jutrenje; U Rusiji je bio običaj da ako se neko uspava i ne dođe na jutrenje u crkvu idu po njega, polivaju ga vodom, ili ga bacaju u reku. U 17. veku, Sinod Ruske crkve je posebnim ukazom zabranio provođenje ovog običaja, koji je dovodio i do smrtnih stradanja ljudi. Poslije ručka ljudi su se okupljali kod Crkve, a ako u selu nema crkve, pod zapis (sveto drvo)

• U nekim selima južnog Banata, Bačke i Srema, po ulicama gdje je prolazila litija palili su vatre ili svijeće u prozorima. Vatre za Uskrs su obavezno paljene kod katolika

• Ako Uskrs padne pre Đurđevdan nije se jelo jagnjeće meso

• Za Uskrs se mijese posni hljebovi. U istočnoj Srbiji i nekim djelovima Vojvodine peku se lepinje s umetnutim cijelim jajetom (kovržanjak), koje su međusobno razmjenjuju sa prijateljima

• Na dan Uskrsa se kriju jaja i slatkiši po dvorištu i kući, pa djeca traže skrivene darove

• Na drugi dan Uskrsa, koji se zove Pobusani ponedeljak, ide se na groblje i na svaki grob se ostavlja po jedno crveno jaje (da bi i preminuli preci uživali u vaskrsenju isusa Hrista). Ovaj dan se zove i Vodeni ponedjeljak, jer tada momci i mladi ljudi polivaju vodom djevojke i mlade žene.

Na ovaj ponedjeljak valja i ostaviti razbijeno uskršnje jaje u njivi, da njiva bude plodna. A daje se i uskršnje jaje stoci da ga pojede, da bi cijele godine bila zdrava.

Na dan Uskrsa neizostavno je i kucanje ili tucanje jajima. Jaja se najprije tucaju vrh u vrh, a poslije šotku u šotku. Onaj ko razbije tuđe jaje uzima ga za sebe. Inače, u Banatu uskršnja jaja nisu davana pastirima (ovčarima, svinjarima) da ne bi stoka bolovala u toku godine.