Bošković: Neće moći da upišu fakultet svi koji plaćaju

Ministarstvo prosvjete razmotriće opravdanost postojanja pojedinih studijskih programa na kojima je angažovan veliki broj profesora, a koji imaju malo studenata, najavio je ministar Predrag Bošković, navodeći da je isplativije tim studentima platiti školovanje na prestižnim fakultetima u inostranstvu.

Bošković je u intervjuu agenciji MINA kazao da je prioritet svake reforme podizanje kvaliteta nastave.

“Kvalitetna nastava se može izvoditi samo ako časove pohađa optimalan broj studenata, tako da je težnja da se promijeni upisna politika tako što će fakultet moći da raspiše konkurs za prijem onog broja studenata koji mu je dozvoljen prilikom licenciranja ili dopune licenciranja”, kazao je on.

To, kako je naveo, znači da će se utvrditi maksimalni broj studenata koji organizacione jedinice na studijskim programima koje realizuju mogu da upišu.

“To će dovesti do smanjenja broja samofinansirajućih studenata već u narednoj školskoj godini”, rekao je Bošković.

Prema njegovim riječima, cilj Ministarstva je da Univerzitet Crne Gore UCG bude potpuno finasiran iz državnog budžeta.

“Takođe moramo razmatrati opravdanost postojanja pojedinih studijskih programa na kojima je angažovan veliki broj profesora, a koji na svim godinama imaju mali broj studenata. Za državu je isplativije da studentima plati školovanje na prestižnim fakultetima u inostranstvu i tako smanji troškove, a taj novac uloži u neke druge investicije koje će doprinijeti poboljšanju kvaliteta nastave”, naveo je Bošković.

Kako je kazao, jedan od ciljeva Ministarstva je reforma UCG s aspekta kadrova, infrastrukture, a prije svega bolje nastave.

“Sve ovo će uticati na povećanje konkurentnosti UCG na tržištu obrazovanja, što će uticati na podizanje kvaliteta obrazovanja na privatnim univerzitetima”, smatra Bošković.

Komentarišući stanje srednjeg stručnog obrazovanja, on je rekao da je u toj oblasti dosta urađeno.

“Ali, nas i čeka još puno posla kako bi unaprijedili ovaj obrazovni sistem koji treba da bude usklađen sa potrebama tržišta rada, ali i tehnološkim promjenama”, kazao je Bošković.

On je ocijenio da su srednje stručne škole svoje programe, način rada i izvođenje prakse veoma unaprijedile u odnosu na prethodni period, u cilju stvaranja kadra sa konkurentnim znanjima, vještinama i kompetencijama, osposobljenim za uključivanje na tržište rada, što omogućava pojedincu lični i profesionalni razvoj i uspjeh.

“Kada sam došao na mejsto ministra prosvjete bio sam prijatno iznenađen onim što su stručne škole uradile u cilju modernizacije programa rada, tehnologija, nastavnog kadra, praktične nastave. Nažalost, za pojedine od njih još postoji percepcija u javnosti da nijesu dostigle standarde koje srednja stručna škola treba da ispunjava u današnjem vremenu i upravo je to ono na čemu, između ostalog, moramo raditi ”, naveo je Bošković.

Moraju se, smatra on, još više približiti učenicima osnovnih škola, ali i njihovim roditeljima, programi, mogućnosti, sadržaji i ono što učenici dobijaju po završetku srednje stručne škole, a što im omogućava sigurnu egzistenciju, odnosno mogućnost zaposlenja i pokretanja biznisa.

Bošković je kao jedan od pozitivnih primjera naveo Srednju stručnu školu “Spasoje Raspopović” iz Podgorice, koja u okviru nastave, a posebno praktične, pruža učenicima mogućnost za sticanje znanja, vejština i kompetencija koje im omogućavaju zaposlenje i konkurentnost na tržištu rada.

Pravi pokazatelj za uspjeh su, smatra on, učenici koji tokom školovanja započinju svoj biznis, kao što je slučaj sa nekoliko učenika te škole, koji su tokom školovanja postali preduzetnici otvaranjem frizerskih salona i pokretanjem plasteničke proizvodnje.

“Upravo je to ono što nam treba – preduzetnički duh, ali i svijest o značaju srednjeg stručnog obrazovanja i mogućnostima koje ono pruža”, kazao je Bošković.

Kako je naveo, sve više je odličnih đaka, pa i lučonoša koji se upisuju u srednje stručne škole i pokazuju zrelost pri izboru budućeg zanimanja i na taj način grade svoj put koji će im omogućiti mobilnost na tržištu rada.

“Zato ćemo nastaviti s aktivnostima na podizanju kvaliteta srednjeg stručnog obrazovanja koje će da slijedi potrebe i prioritete privrede, ali i potrebe pojedinca i društva u cjelini”, poručio je Bošković.

Na pitanje da li učenici srednjih stručnih škola po završetku školovanja mogu da odgovore potrebama turističkih poslenika tokom turističke sezone, on je ocijenio da mogu, pogotovo oni koji su prošli dualni oblik obrazovanja.

“Pored sticanja teorijskih znanja, veliki broj učenika, pogotovo u oblastima turizma, ugostiteljstva i usluga, obavlja praksu ili radi upravo kod turističkih poslenika. Trenutno jedan broj učenika Srednje stručne škole ‘Sergej Stanić’ obavljaju praksu u hotelu ‘Regent’”, kazao je Bošković.

To je, kako je naveo, samo jedan od poslodavaca kod kojeg se usavršavaju učenici tokom školovanja, stiču praktična znanja i vještine i imaju mogućnost da uče od najboljih konobara, kuvara i poslastičara.

“Ovakav odnos poslodavaca je ono što nam treba i što može da utiče na zapošljavanje domaće radne snage”, smatra Bošković.

Prema njegovim riječima, ima i onih poslodavaca kojima je „u naviku prešlo da godinama pozivaju i zapošljavaju radnike iz okruženja, a ne domaću radnu snagu kojoj čak ne daju mogućnost za iskazivanjem znanja i vještina“.

„Ima poslodavaca koji su zaključili ugovore o praksi s učenicima stručnih škola iz Srbije i time uskratili naše učenike za praktičnu nastavu, na šta mi ne možemo da utičemo. Da bi se zapošljvala domaća radna snaga mora se raditi na većoj povezanost svih aktera na tržištu rada, da se ne bi desilo kao kod realizacije projekta ‘Obuka radnika za poznatog poslodavca’, gdje su se odazvali samo hotel ‘Splendid’ i Hotelska grupa Budvanska rivijera, koji su otvorili vrata za domaću radnu snagu“, naveo je Bošković.

On je kazao da je turizam strateška privredna grana Crne Gore.

„Zato ćemo nastaviti s obrazovanjem, posebno profila koji su deficitarni na tržištu rada, i nastojati da stvorimo još čvršću povezanost obrazovanja i biznisa kroz različite oblike saradnje, a sve u cilju zapošljavanja domaće radne snage, prije svega mladih koji su završili srednje stručne škole“, rekoa je on. 

Na pitanje koliko je uvođenje preduzetništva kao izbornog predmeta značajno za učenike, Bošković je pojasnio da je preduzetničko učenje od velikog značaja za razvoj preduzetničkog razmišljanja, usvajanja preduzetničkih znanja i razvoja individualnih sposobnosti za prepoznavanje šanse.

„Nastavni predmet preduzetništvo uveden je od školske 2007/2008. godine. Smatrali smo da preduzetništvo treba da se izučava još u osnovnim školama, pa ovaj predmet postoji kao izborni u osmom razredu devetogodišnje škole, a od tekuće školske godine ovaj predmet je uveden i u gimnazijama i izučava se kao izborni“, podsjetio je Bošković.

Na taj način, kako je naveo, žele da omoguće razvijanje preduzetničkog načina razmišljanja i duha i upoznavanja sa temama iz oblasti preduzetništva i biznisa.

„U okviru 15 srednjih stručnh škola osnovana su 62 virtuelna preduzeća za vježbu u kojima praktična znanja stiče oko 1.300 učenika. Izučavanjem preduzetništva želimo da motivišemo učenike da razmišljaju o potencijalima razvoja privatnog biznisa i mogućnosti da svoju budućnost okrenu u tom pravcu“, kazao je Bošković.

Upitan da li će biti nekih novina u obrazovnim programima kada su u pitanju srednje škole, on je rekao da obrazovni programi moraju da prate potrebe tržišta rada, ali moraju sa budu usklađeni i sa planovima razvoja opština ili regiona i strateškim oblastima razvoja Crne Gore.

Već se, kazao je Bošković, krenulo sa programima iz oblasti trgovine, turizma i ugostiteljstva, poljoprivrede, proizvodnje i prehrne hrane, zaštite životne sredine i metalurgije.

„Svakako da će se pratiti trendovi i potrebe poslodavaca, a samim tim i tržišta rada, i u zavisnosti od toga će se planirati upisna politika“, rekao je on.

Kako je kazao, novine u srednjem stručnom obrazovanju će biti u praktičnoj nastavi, jer žele da se akcenat stavi na praktično obrazovanje.

„Ono na čemu sada radimo usmjereno je na uvođenje odjeljenja sportske gimnazije u okviru gimnazijskog obrazovanja, ali i odjeljenja u kojima će se nastava izvoditi na engleskom jeziku, kako u srednjim, tako i u osnovnim školama. Formiranje sportskih odjeljenja planirano je za školsku 2016/2017. godinu“, rekao je Bošković.

Prema njegovim riječima, ocijenjeno je da postoji potreba da se omogući realizacija obrazovnih programa na engleskom jeziku.

„Tako da sada radimo na relizaciji pilot projekta u kojem će učestvovati po jedna osnovna i srednja škola u kojima će se u po jednom odjeljenju nastava izvoditi na engleskom jeziku. Ovo je zahtjevan posao koji iziskuje određeno vrijeme, ali želimo da našim učenicima pružimo i neke druge mogućnosti u obrazovnom sistemu, zaključio je Bošković

(Cdm)