Danas je Trojčindan, evo šta bi danas trebali uraditi za zdravlje i harmoniju
Vjeruje se da u periodu prije i poslije ovog praznika vladaju moćne energije. Običaj je da se obilaze manastiri, što bi naročito trebalo da čine osobe koje traže oprost grehova ili lijek za bolest.
Svete Trojice ili Pedesetnice je praznik koji proslavlja Svetu Trojicu, u spomen na Silazak Duha Svetoga na apostole.
Pošto se ovaj veliki događaj odigrao pedeseti dan poslije Vaskrsenja Hristovog, i praznik se uvijek slavi pedesetog dana poslije praznika Vaskrsa, pa stoga uvijek pada u nedjelju.
Čitava služba Pedesetnice, za koju je karakteristično to da je vrlo svečana i uzvišena, predstavlja razradu svakodnevne liturgijske pjesme u čast Svete Trojice: “Vidjesmo Svjetlost istinsku; primismo Duha Nebeskoga; nađosmo vjeru istinitu, klanjajući se nerazdeljivoj Trojici, jer nas je Ona spasla”. U službama ovoga dana mnogo puta se pjeva i molitva Duhu Svetome: “Carju Nebesnij”.
Na veliki praznik Sveta Trojica narod tradicionalno posjećuje istoimene manastire i traži oprost grehova ili lijek za bolesti.
Dobro je, kako tvrde upućeni, iz tih manastira ponijeti osveštanu vodicu jer u narednih godinu dana obezbjeđuje harmoniju u domu. Ovaj praznik naziva se i Duhovi, pošto predstavlja silazak Svetog duha na apostole.
Dva dana ranije, prije Duhova, na groblju se održavaju takozvane otvorene zadušnice. Vjeruje se da se u tom periodu “otvaraju” grobovi i da se može razgovarati sa mrtvima. Običaj je i da se na samoj humci poslužuje hrana (panaija) za dušu umrlo.
Hrišćani ovaj praznik slave i kao dan “rođenja Crkve” budući da Djela Apostolska donose da su apostoli puni Duha Svetoga govorili tako da su ih mogli razumjeti ljudi svih naroda i jezika, a mnoštvo se “dalo krstiti te su primili Duha Svetoga”. Inače to je i jasno otvaranje spasonosnog poslanja Crkve prema svima, a ne samo prema Jevrejima.
Ovaj praznik slave katolici, pravoslavci i mnoge druge hrišćanske crkve.U hramove se unosi svježa zelena trava i cvijeće. Poslije svete liturgije služi se večernje, na kome se kleči i pletu vijenci od trave i cvijeća. Ti vijenci se nose kući i stavljaju pored ikone i kandila na zid.
Vjeruje se da u periodu prije i poslije ovog praznika vladaju moćne energije. Običaj je da se obilaze manastiri, što bi naročito trebalo da čine osobe koje traže oprost grehova ili lijek za bolest.
(Kurir.rs)
