Pacijenti slabo informisani o svojim pravima

Crnogorski građani nijesu dovoljno informisani o pravima koja imaju kao pacijenti, a svaki peti se nikome ne bi obratio u slučaju da su mu prava ugrožena, pokazalo je istraživanje nevladine organizacije Juventas.

Programska direktorica za ljudska prava u Juventasu, Jelena Čolaković, kazala je danas na okruglom stolu „Kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite u Crnoj Gori“, da je istraživanje sprovedeno od 15. maja do 5. juna na uzorku od 1 034 punoljetna ispitanika.

Ona je objasnila da je istraživanje urađeno u okviru studije praktične politike koja analizira djelotvornost do sada sprovedenih politika u oblasti zaštite prava pacijenata, a koja je sprovedena u okviru projekta “SPEED UP” u saradnji s NVO SOS Podgorica, CAZAS i Ekvista.

„Istraživanje je pokazalo da je važno promovisati prava pacijenata kroz informativne kampanje među građanima i pružaocima usluga iz oblasti zdravstvene zaštite. Zabrinjavajuće je da je manje od 50 ispitanih zna da Crna Gora ima Zakon o zaštiti prava pacijenata“, rekla je Čolaković.

Prema njenim riječima, posebno je zabrinjavajući nivo informisanosti građana kada se uzme u obzir da je Zakon o pravima pacijenata usvojen 2010.

„Naše istraživanje potkrepljuje izvještaj Minstarstva zdravlja koje kaže da 90 odsto zaštitnika pacijenata smatra da je potrebno informisati pacijente“, navela je Čolaković u PR centru.

Istraživanje je , kako je dodala, pokazalo da svaki šesti ispitanik izjavljuje da je donekle ili u potpunosti upoznat sa pravima koja ima kao pacijent, dok 57,6 odsto smatra da nije uopšte ili je vrlo slabo informisano.

„Od anketiranih, 5,3 odsto je izjavilo da je u potpunosti upoznato sa pravima. Osjećaj upoznatosti sa pravima je dodatno pao, što je argument koji ide u prilog potrebe za informativnom kampanjom o pravima pacijenata“, kazala je ona.

Govoreći o poštovanju prava pacijenata, Čolaković je navela da ispitanici smatraju da se pravo na besplatne ljekove ne poštuje, kao ni pravo na dobru organizaciju zdravstvene zaštite u smislu zakazivanja i prava na prigovor.

„Svaki peti, odnosno 21,6 odsto ispitanika se izjasnilo da se ne bi nikome obratilo u slučaju da su mu prava ugrožena, dok 12,8 odsto njih ne zna kome bi se obratilo“, rekla je ona.

Savjetnica ministra zdravlja, Senka Klikovac, kazala je da Zakon o pravima pacijenata u Crnoj Gori predstavlja jedan od ključnih akata koji je osnova Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o zdravstvenom osiguranju.

„Mogu da istaknem da su u stvari Zakon o zdravstvenoj zaštiti i Zakon o zdravstvenom osiguranju jedna piramida u zdravstvenom sistemu iz kojega proističe organizacija i funkcionisanje cijelog zdravsvenog sistema“, navela je ona.

Klikovac je podsjetila da u crnogorskom zdravstvenom sistemu postoji institucija zaštitnika prava pacijenata, kojoj pacijent može da se obrati ukoliko nije zdravstvenom uslugom.

Predstavnica NVO Ekvista, Ana Šoć, kazala je da institucija zaštitnika prava pacijenata nije na adekvatan način regulisana Zakonom o pravima pacijenata i da nema dovoljnu nezavisnost i samostalnost u svom radu.

„Drugi nedostatak je što su kratki rokovi za odlučivanje po pritužbama, posebno ako imamo u vidu da zaštitnik tu svoju obavezu obavlja u toku radnog vremena“, navela je ona.

Šoć je kazala i da je nedostatak što nijesu donešeni podzakonski akti koji bi definisali način implementac ije Zakona o pravima pacijenata.

„Postojeće zakonske odredbe koje definišu instutut zaštitnika prava pacijenata treba izmijeniti i preciznije definisati u cilju jačanja nezavisnosti. Naš predlog bi bio da zaštitnika ne plaća zdravstvena ustanova“, ukazala je ona.

Direktor podgoričkog Doma zdravlja, Nebojša Kavarić, objasnio je da je uloga zaštitnika prava pacijenata da olakša protok informacija od zdravstvenih instutucija prema pacijentima.

„I prije svega da im olakša da dobiju zdravstvenu zaštitu što prije“, naveo je on.

Izvršna direktorica NVO SOS telefona za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Biljana Zeković, smatra da će rezultati ovog istraživanja biti upotrebljivi na različitim nivoima, u pravnom djelovanju i u sprovođenju inicijativa javnog zastupanja i edukacijama koje će se sprovoditi kako za građane, tako za stručnjake.

„Naša praksa pokazuje da najveći broj građana nije informisan o postojećim mehanizmima i servisima koje bi mogao da koristi kao pacijent“, navela je ona.

Predstavnica “SPEED UP” projekta, Ana Selić, objasnila je da je cilj projekta, koji je podržala Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori, davanje doprinosa harmonizaciji crnogogorske socijalne politike sa standardima Unije.

Ona je kazala da su u poslednjih nekoliko godina građani postali svjesni da zdravstvena zaštita u Crnoj Gori ne odgovara na adekvatan način potrebama građana.

„Crna Gora je jedna od zemalja koja daje najmanja izdvajanja po stanovniku za zdravstvenu zaštitu, i nažalost to se reflektuje na njen kvalitet i dostupnost“, navela je Selić

(rtcg)