Bošković: Prepoznali smo fakultete sa kojih dolaze “sumnjive diplome”
Ministar prosvjete Crne Gore Predrag Bošković kazao je danas na sastanku sa kolegama iz Srbije i Republike Srpske da se taj resor bavi „sumnjivim“ diplomama, da su kao nadležni prepoznali taj problem, ali da su “više usmjereni ka budućnosti“.
Prepoznali smo određeni broj fakulteta sa kojih dolazi veći broj diploma nego što je to normalno. Ali, zakone Crne Gore i međunarodne sporazume koje je ona potpisala moramo poštovati. U svakom slučaju, više smo usmjereni ka budućnosti, nego na ono što je bilo“, naveo je Bošković.
On je rekao da su mjere koje se mogu preduzeti u tom smislu veoma ograničene, prenosi Mina.
“U svakom slučaju, bavićemo se i tim pitanjem. Nije to zaokružena priča, samo da pokušamo naći zakonska rješenja koja se mogu primijeniti. Jer, svi su ti fakulteti akreditovani u domaćem zakonodavstvu, a mi smo, zbog Lisabonske konvencije, obavezni da nostrifikujemo te diplome“, precizirao je Bošković.
Na današnjem sastanku sa srpskim ministrom prosvjete Srđanom Verbićem i ministrom iz republike Srpske Danem Maleševićem zaključeno je da će regionalno rangiranje fakulteta unaprijediti kvalitet obrazovanja i biti smjernica poslodavcima prilikom zapošljavanja kadrova.
Ministri su danas u Podgorici takođe razgovarali o visokom obrazovanju, problemima u toj oblasti i priznavanju inostranih obrazovnih isprava, a Bošković je novinarima nakon sastanka rekao da je jedan od prepoznatih problema nostrifikacija inostranih obrazovnih isprava.
“Crna Gora, kao najmanja država u regionu sa najmanjem tržištem rada, može to najprije da osjeti i da prepozna. Posljednjih godina jednak broj crnogorskih studenata diplomira u Crnoj Gori kao i van nje. To ne bi bio problem, ali je poznato da postoje fakulteti na kojima se studije, koje traju četiri godine, završavaju za manje od godinu. Mislim da bi trebalo da izvršimo rangiranje univerziteta na prostoru bivše Jugoslavije, i da to bude jedan od ključnih kriterijuma za poslodavce, i državu kao najvećeg poslodavca, prilikom zapošljavanje“, kazao je Bošković.
Na sastanku je ocijenjeno da treba uspostaviti redovnu komunikaciju između ministarstava, i da saradnja u oblasti obrazovanja treba da bude za primjer.
“Zbog nedostatka te saradnje su se i iskristalisali problemi da pojedini univerziteti u svim državama bivše Jugoslavije štancuju diplome bez kvaliteta znanja. To je veliki trošak za državu, jer je neznanje najveća cijena koju ona može da plati“, rekao je Bošković.
Njegov kolega iz Srbije naveo je da postoji zajednička zabrinutost za kvalitet visokog obrazovanja u regionu, ali i zajedničke ideje kako da se taj kvalitet unaprijedi.
“Imamo u izgledu početak rada jedne međunarodne organizacije sa sjedištem u Beogradu, čiji bi cilj bio, prije svega, unaprjeđenje kvaliteta obrazovanja u jugoistočnoj Evropi. Jedan od načina tog unaprjeđivanja je rang lista studijskih programa u regionu, gdje bi bilo vrlo jasno koji je program kvalitetniji od drugih. Važno je da studenti, prije nego što upišu fakultet, znaju šta će sa tom diplomom moći i šta će naučiti na tom fakultetu, a za poslodavce je jako važno da znaju koga zapošljavaju“, pojasnio je Verbić.
Prema riječima Maleševića, kvalitet obrazovanja odražava se na cjelokupnu privredu, ali i na druge djelatnosti.
“Treba da tražimo što brža rješenja, jer kvalitet obrazovanja nije nešto što može još dugo čekati. Kvalitet obrazovanja, ovakav kakav trenutno jeste, odraziće se negativno u budućnosti, „i dugo ćemo ispaštati to što smo napravili propuste u nekom vremenskom razdoblju. Rangiranje i regionalni kvalifikacioni okvir samo su neke od metodologija kojima se može poboljšati kvalitet obrazovanja. Moramo tražiti i neka brža rješenja koja ćemo primijeniti, da nam se ne bi dešavala poplava raznoraznih diplomaca sa privatnih fakulteta i univerziteta, koji se lako zapošljavaju, uglavnom u vanprivredi, pri čemu mislim na organe upravljanja na lokalnom i državnom nivou“, zaključio je on.
(Cdm)
