Poljoprivredu razvijati investicijama i radom

Poljoprivreda u Crnoj Gori, kao i u bilo kojoj državi svijeta, ne može se razvijati povećanjem potrošnje, nego radom i porastom investicija, ocijenio je resorni ministar, Petar Ivanović.

Na pitanje da li odlazak Radoša Šućura sa funkcije direktora Uprave za šume ima veze sa nalogom Upravne inspekcije datom Ivanoviću da otkloni nepravilnost vezanu za radni status Šućura, koji je stekao uslove za penziju, Ivanović je kazao da zna da pojedini mediji kojima to odgovara uporno ponavljaju svoju priču, vjerujući da će tako ubijediti nekoga u ono što oni hoće.

“Volio bih da oni koji se zalažu povećanjem potrošnje, pogotovo socijalne, pokažu šta se time dobija“, rekao je Ivanović na konferenciji za novinare.

On je, komentarišući rezultate javnih poziva za podršku mjerenih kroz rast površina pod zasadima, poljoprivredne proizvodnje i zaposlenosti, kao i zainteresovanih poljoprivrednika, rekao da to dovodi do dileme da li da Vlada finansira potrošnju u oblasti poljoprivrede ili investicije u proizvodnju.

“Gdje god smo povećalii investicije u poljoprivredi bilježimo konstanat rast, proizvodnju, površine broj ljudi koji rade. Tamo gdje smo povećali potrošnju, stvorili smo ljude koji ne žele da rade, a i zašto bi kada im neko obezbjeđuje novac za to. Ta logika treba da bude predmet ozbiljne zabrinutosti”, ocijenio je Ivanović.

On je rekao da je za njega, kao ministra, izuzetno važno da se ta dilema stavi na sto, zarad budućeg razvoja poljoprivrede.

Ivanović je podsjetio da je u petak u parlamentu usvojeno 11 zakona iz oblasti poljoprivrede.

“Pojedini zakoni dobili su podršku svih poslanika koji su bili prisutni u sali, dok je većina zakona usvojena bez glasova protiv. Usvojena su četiri zakona u oblasti veterinarske politike, tri zakona iz oblasti fitosanitarne politike, zatim zakoni o šumama, o divljači i lovstvu i o marikulturi, kao i krovni zakon u oblasti voda, Zakon o vodama”, kazao je Ivanović.

On je rekao da je Ministarstvo odlučilo da povuče iz skupštinske procedure dvanaesti zakon, Zakon o vinu, nakon što je parlament usvojio amandman kojim se, kako je ocijenio, bitno narušava politika kvaliteta u oblasti vinogradarstva.

Na pitanje da prokomentariše povlačenje zakona, Ivanović je rekao da bi poslanici koji su glasali za taj amandman, trebalo da piju i da uživaju samo u vinu „koje su na taj način spasili“, kako bi pokazali za šta su se borili – za spuštanje standarda kvaliteta, uvoz jeftinog grožđa od koga će se praviti jeftino i manje kvalitetno vino.

„Prirodna karakteristika geografskog područja Crne Gore je dobro podneblje za uzgoj autohtonih sorti grožđa i proizvodnju vina od tih sorti. Često se divimo vinogradarskim pokrajinama u Italiji i Francuskoj i siguran sam da svi poslanici koji su glasali za amandman koji je bio motiv da povučem zakon znaju za te pokrajine”, kazao je Ivanović. “Ne daj Bože da isto tako probamo da napravimo u Crnoj Gori”.

Namjera Ministarstva poljoprivrede i ruralnog razvoja je, kako je rekao, bila da novim zakonom jača kvalitet u sektoru vinogradarstva, jer postoje potencijali.

“Međutim, jedan broj poslanika smatra da treba spustiti standarde kvaliteta i dopustiti da se jeftino grožđe uvozi u Crnu Goru i od njega pravi jeftino i manje kvalitetno vino. Mi ne mislimo tako”, poručio je Ivanović.

Za Ivanovića je čudno da odredbe novog zakona o vinu odgovaraju vlasnicima 55 vinarija u Crnoj Gori, a samo jednom ne odgovaraju.

„Ali kada pogledate broj zaposlenih u toj vinariji i čime se zapravo bavi, stvari vam postaju jasne“, kazao je Ivanović.

On je, govoreći o podršci u proizvodnji duvana, saopštio da je pod kulturom duvana ove godine zasađeno 31,99 hektara.

“Pravo na podršku ostvarilo je 57 proizvođača. Ukupan iznos podrške iznosi 31,99 hiljada eura. Premije su uzgajivačima duvana uplaćene u petak”, naveo je Ivanović.

Kada je u pitanju ratarska proizvodnja, on je saopštio da je pod ratarskim kulturama, u režimu subvencija, ove godine zasijano ukupno oko tri hiljade hektara, od čega je 1,5 hiljada hektara novozasijanih površina, dok preostalih 1,59 hiljada hektara čine kulture zasijane u prethodnom četvorogodišnjem period”, rekao je Ivanović.

U skladu sa Agrobudžetom za ovu godinu, u proljećnom roku dostavljeno je 1,4 hiljade zahtjeva za podršku, iz 18 opština.

“Od tog broja, 1,39 hiljada proizvođača zadovoljavaju kriterijume propisane Agrobudžetom. Njih 150 po prvi put je u ovoj godini zasnovalo ratarsku proizvodnju. U odnosu na isti period prošle godine u ratarskoj proizvodnji bilježi se porast broja proizvođača, površina i iznosa podrške”, precizirao je Ivanović.

Ukupna vrijednost podrške iznosi 398,5 hiljada eura.

“Kao i prošle godine, podržava se proizvodnja ratarskih kultura, višegodišnjih krmnih kultura i proizvodnja sjemenskog materijala ratarskih kultura. Poljoprivredni proizvođači imaju pravo korišćenja podsticajnih sredstava i za jesenju sjetvu”, saopštio je Ivanović.

On je, kada je u pitanju podrška vinogradarstvu, saopštio da je ukupno 17 proizvođača iz Podgorice, Cetinja i Nikšića ostvarilo pravo na podršku.

“Tokom proljeća ove godine podignuto je šest hektara vinograda. U devet vinograda uspostavljen je sistem za navodnjavanje, a deset vinogradara je nabavilo specifičnu opremu i sitnu mehanizaciju. Ukupan iznos podrške iznosi 34,74 hiljada eura”, objasnio je Ivanović.

U proljećnom roku dostavljeno je 77 zahtjeva za podršku o seektoru voćarstva. U podizanje voćnih zasada investirala su 42 poljoprivredna proizvođača, u nabavku opreme i mehanizacije 20, dok je 15 proizvođača investiralo i u podizanje novih zasada i u nabavku opreme i mehanizacije.

Podignut je 41 hektar novih voćnih zasada, što je povećanje od 17,14 odsto u odnosu na proljeće prošle godine kada je podignuto 35 hektara voćnih zasada.

Ivanović je dodao da je, kroz Javni poziv za dodjelu podrške za podizanje novih i revitalizaciju postojećih maslinjaka i nabavku opreme za maslinarstvo za ovu godinu u proljećnom roku, 31 maslinar dostavio zahtjeve za podršku.

Ukupna vrijednost investicija iznosila je 31,69 hiljada eura. Iznos dodijeljene podrške iznosio je 15,88 hiljada eura.

“Poređenja radi ukupna isplaćene podrška za cijelu prošlu godinu iznosila 11,64 hiljade eura”, naveo je Ivanović.

Kada je u pitanju podrška u oblasti ribarstva, Ivanović je saopštio da je objavljeno šest javnih poziva.

“Po Javnom pozivu za modernizaciju ribolovne flote za ulov demerzalnih resursa, prijavilo se 14 ribara. Odobrena vrijednost rekonstrukcija po ovom Javnom pozivu iznosi 258 hiljada eura, od čega će Ministarstvo da podrži ribare sa 115,94 hiljade eura”, rekao je Ivanović.

Završetak investicija je predviđen do 15. septembra, kada će Komisija sprovesti administrativnu i terensku kontrolu i donijeti Odluku o odobravanju i visini isplate.

Kada je u pitanju IPARD program, Ivanović je podsjetio da on predstavlja program razvoja poljoprivrede i ruralnih područja Crne Gore od prošle do 2020. godine.

On je dodao da je Evropska komisija (EK) 20. jula usvojila IPARD Program za Crnu Goru u okviru IPARD II 2014-2020, koji je pripremilo Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, odnosno Direktorat za ruralni razvoj.

Kroz sprovođenje IPARD programa crnogorskim poljoprivrednicima za period od naredne do 2020. godine biće dostupno ukupno 52 miliona eura bespovratnih sredstava.

Cilj IPARD II programa je restrukturiranje i modernizacija poljoprivrednog i prerađivačkog sektora, u svrhu stvaranja konkurentnih poljoprivrednih gazdinstava i prerađivačkog sektora, koji će biti spremni za ulazak u Evropsku uniju (EU) i korišćenje evropskih fondova.

Ivanović je podsjetio na mnoge komentare o tome kako sektorske analize, na osnovu kojih je rađen IPARD program, nijesu dobro urađene, da strategije u občlasti poljoprivrede i akcioni planovi nijesu dobri.

“Mi smo, međutim, strpljivo primali udarce. Onda, kako to obično biva, to život demantuje. Neće biti valjda, da je EK prihvatila IPARD program na osnovu podataka iz sektorskih analiza koje ne valjaju, ili da je prihvatila strategije za razvoj poljoprivrede i ribarstva i akcione planove, ako ne valjaju. Ili je možda problem negdje drugo, da je ovdje u Crnoj Gori najeftinija riječ i kritika, zarad jeftinih političkih poena”, ocijenio je Ivanović.

On je rekao da je sve što je mladi tim Ministarstva poljoprivrede uradio, da je to urađeno u interesu poljoprivrednika.

“To potvrđuju, ne samo rezultati o rastu površina, zaposlenih i poljoprivredne proizvodnje, nego i prihvatanje dokumenata od Evropske komisije (EK), kao i odobrena finansijska sredstva”, poručio je Ivanović.

Na pitanje da li odlazak Radoša Šućura sa funkcije direktora Uprave za šume ima veze sa nalogom Upravne inspekcije datom Ivanoviću da otkloni nepravilnost vezanu za radni status Šućura, koji je stekao uslove za penziju, Ivanović je kazao da zna da pojedini mediji kojima to odgovara uporno ponavljaju svoju priču, vjerujući da će tako ubijediti nekoga u ono što oni hoće.

“Kao što mene pokušavaju da ubijede da propušim, ali ja ne pušim. Gospodin Šućur je podnio ostavku zbog prelaska na novu funkciju. On nije razriješen dužnosti, dao je ostavku jer prelazi na drugu dužnost i kadrovska komisija je to prihvatila. Ako to ne odgovara pojedinima koji bi da silom i kroz medije istjeraju nešto što su zacrtali ili rekli u nekom momentu, nije moj problem”, naveo je Ivanović.

On je kazao da su za njega, od broja godina koje neko ima, važnije kvalifikacije, stručnost, sposobnost i posvećenost poslu.

“Želim i da skrenem pažnju, da sam ispoštovao jednu vrstu političkog dogovora, ali nisam podržao lično predlog za izbor vršioca dužnosti direktora Uprave za šume gospodina Mirsada Nurkovića, jer mi se čini da tu postoji određeni konflikt interesa. Ja pretpostavljam da su oni koji su ga predlagali razmišljali i o tome, ali mislim da ima dovoljno prostora da možda neka druga kontrola preispita da li stoji ovo što sam kazao”, smatra Ivanović.

Ivanović se nada da glavni šumarski inspektor, kako je kazao, nije član iste porodice, jer bi to bilo previše.

“Ali što se tiče saradnje sa direktorom Uprave za šume, ona će biti profesionalna, podjela posla i odgovornosti je tu jasna. Bez obzira na broj godina, moja su očekivanja da se radi mnogo više, jer u toj oblasti ima dosta posla”, zaključio je Ivanović.