VUJANOVIĆ: Sa Hrvatskom nema dogovora oko Prevlake, to se neće brzo riješiti

Crnogorski predsjednik Filip Vujanović ne očekuje da će Crna Gora uskoro riješiti sporne dijelove granice sa Hrvatskom, posebno u oblasti Prevlake.

“Mislim da je teško napraviti međusobni dogovor Crne Gore i Hrvatske. Mi pokušavamo od 2002. godine. Tu postoji dogovor da se ide na Međunarodni sud pravde u Hagu. Taj dogovor podrazumijeva da se dvije države dogovore o nadležnosti tog suda i da predaju takozvani pristupni sporazum, da se dogovore oko predmeta spora i da postignu saglasnost oko izvršenja odluke Međunarodnog suda pravde u Hagu. Mi već izvjesno vrijeme, pošto smo utvrdili da se ne možemo dogovoriti o granici, jer smo od početka imali utvrđen granični spor o privremenom režimu, već 13 godina imamo dogovor između dvije države koji nismo realizovali, da idemo što prije prema Međunarodnom sudu pravde u Hagu. Očekujem da će se to desiti, ali ne mislim opet da će biti tako brzo”, kazao je Vujanović u intervjuu za agenciju Anadolija.

Granični sporovi su prema ocjeni crnogorskog predsjednika, uvijek vrlo neprijatni. Podsjetio je da se raspad bivše Jugoslavije dogodio zbog pitanja granica i teritorija, te da je bila Haška konferencija, koja nije prošla, a predlagala je da svaka država bude nezavisna.

“Kamo sreće da se to učinilo. Bio je jedan sjajan prijedlog Alije Izetbegovića i Kire Gligorova da se napravi unutar preostalih država, mimo Slovenije i Hrvatske, pokušaj da se nastavi neka konfederalna zajednica. Cijeli spor u suštini je bio spor oko teritorija. Budimo iskreni, bio je spor oko teritorija BiH i znamo između koga i na koji način. Mislim da je upućena poruka da pitanje granica ima najveći stepen senzitivnosti i najveći stepen opasnosti. Zato ovom dogovoru sa BiH i Kosovom dajem izuzetan značaj i mislim da je on na dobrom putu ka novom ambijentu i političkoj atmosferi u regionu, jedan novi dopinos stabilnosti regiona”, kazao je Vujanović.

Iako više ne postoji opasnost od sukoba kakve smo gledali u prošlosti u regionu, činjenica je da i dalje postoje određene varnice. Vujanović smatra da od BiH zavisi stanje na Zapadnom Balkanu.

“Mislim da odnosi na prostoru Zapadnog Balkana, prije svega, zavise od odnosa Bošnjaka, Srba i Hrvata. A ti odnosi se reflektuiju najočitije, najsnažnije i najvidljivije u Bosni i Hercegovini. Ja sam uvjeren da će i Beograd i Zagreb podržati suverenitet Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina mora da ostane suverena država, jer je to prosto garancija one stabilnosti u bezbjednosnom smislu o kojem sam govorio. Mislim da međunarodna zajednica nikada neće dozvoliti da BiH izgubi svoj međunarodni suverenitet”, izjavio je Vujanović.

On je naglasio da je pitanje Sutorine nepotrebno uzrokovalo zastoj u odnosima BiH i Crne Gore.

“Apsolutno smo zatvorili pitanje granica sa Bosnom i Hercegovinom. Ja se veoma radujem tome jer je iza zatvaranja tog pitanja bio šestogodišnji proces utvrđivanja granične linije. On je završen uz potpunu saglasnost svih onih koji su učestvovali u njemu. Imali smo jedan blagi zastoj u našim odnosima zbog pitanja Sutorine, koji smo prevazišli odlukom Predsjedništva BiH. Krajem mjeseca učiniće se potpis tog ugovora o granici u Beču, na poziv predsjednika Heinza Fischera, iz čega vidite kako EU shvata ozbiljnost tog pitanja. I zbog nas i zbog regiona, ali i zbog odnosa EU, predsjednik Austrije pozvao je da se to učini u Beču. Mislim da je to sjajna poruka i EU i, prije svega, ozbiljnost nas kao dvije države, Crne Gore i BiH”, naveo je Vujanović.

Dodao je kako je Sutorina “jedno pitanje koje je na određeni način iznenadno i nepotrebno zakomplikovalo i uzrokovalo zastoj u odnosima dvije države”.

“Budimo objektivni imali smo poruku i Brisela i Vašingtona o tome i imali smo poruke koje su iskazane kroz poziv austrijskog predsjednika Heinza Fischera da to što prije riješimo, što oni u EU doživljavaju kao sjajan dopinos mogućnosti da se jednom ozbiljnom politikom sporazumijemo. Mislim da smo napravili jedan izvanredan čin i vrlo bi se radovao da se unutar BiH postigne i konsenzus realnosti o tome. Veoma žalosti to što vidim da nadalje postoji jedna, rekao bih, manja grupa dijela javnog mnijenja koja to ne razumije i koja tome ne daje vrijednost, i integracionom uspjehu, a i uspjehu bilateralne saradnje”, smatra Vujanović.

Ističe da je BiH “izgubila” odugovlačenjem procesa zbog pitanja Sutorine.

“Mislim da je izgubila i BiH i da smo izgubili zajedno. Odnosi Crne Gore i BiH su bili bez otvorenih pitanja i sa otvorenim prostorom saradnje. Kada se otvorilo to pitanje Sutorine, ono je manje u BiH, a mnogo više u Crnoj Gori, doživljeno kao neprijatnost. Bila je neprijatnost doživljaja na nivou cijele Crne Gore, ali je bila posebna neprijatnost na nivou Herceg Novog i svih tih ljudi u Sutorini koji su bili vrlo uznemireni, koje su posjećivale televizijske i radio ekipe, novinari koji su od Sutorine napravili pitanje koje objektivno nema tu vrijednost, ali u smislu Crne Gore, imalo je veliki značaj”, konstatovao je Vujanović.

Vujanović smatra da bi ulazak Crne Gore, ali i Makedonije i BiH, u NATO predstavljao “beskrajno mnogo”.

“Mislim da ulazak sve tri države je ohrabrenje evropskih integracija za koje u sve tri države gotovo da postoji konsenzus. Vi nemate za NATO integracije toliki stepen, da kažem, gotovo konsenzualne podrške u parlamentima i unutar javnosti, ali za evropske integracije imate. Niko vam iz EU neće reći da su to povezane integracije, ali svi koji razumiju integracione procese konstatovaće da su to kompatibilni procesi”, poručio je Vujanović.

Kada država okonča proces pristupanja NATO-u, smatra Vujanović, značajno se približila EU-u.

“Iskreno mislim da niti jedna država koja sljedeća bude ulazila u EU neće uči ako nije članica NATO-a. To je nešto što vam diplomatski niko neće reči, ali što diplomatski između redova možete da pročitate i što u nekim razgovorima imate kao implicitnu poruku. Moramo da ubrzamo NATO integracije da bismo ubrzali evropske integracije. Očekujemo u Crnoj Gori da ćemo ove godine dobiti poziv, mislimo da će on biti ohrabrenje za rješenje makedonsko-grčkog spora, zbog kojeg je blokirana Makedonija, i da će biti ohrabrenje za BiH da se unutar onoga što su pitanja NATO integracija ubrza dogovor unutar države. Mislim da je važno da se ubrza da bi BiH bila što bliža NATO-u. Želim iz sve snage da naš primjer poziva bude ohrabrenje i Makedoniji i BiH i računam da će to biti i ohrabrenje evropskim integracijama”, ocijenio je Vujanović.

Vujanović ističe da primjer Crne Gore, kao države multietničkog sklada, može poslužiti državama u regionu.

“Mi smo, i to sa posebnim zadovoljstvom ističemo, ne bez realne podloge i argumenata država potpune harmonije naroda i potpuno afirmisanog principa vrijednosti građanske države. Crna Gora je građanska država. Ljudi koji žive u njoj su, prije svega, građani Crne Gore, a onda ih ja doživljavam kao Crnogorce, Srbe, Bošnjake – muslimane, Albance, Hrvate, pri čemu smo, ja mislim i to uvijek govorim, obezbijedili ustavni mehanizam i njegovu implementaciju, da se narodi koji su manjinski osjećaju potpuno ispunjenim u svojim manjinskim pravima. Vi ta prava morate da unapređujete, morate da učinite sve da se oni osjećaju u Crnoj Gori poštovanim do kraja, uvaženi u svakom svom sadržaju”, naveo je Vujanović.

Dodao je da u tom smislu gaje izuzetno dobre odnose sa Albanijom i Kosovom, što je važno za Albance, izuzetno dobre odnose sa Srbijom, što je važno za Srbe, izuzetno dobre odnose sa Sarajevom i BiH, što je važno za Bošnjake – muslimane u Crnoj Gori.

“Mislim da je to bitno i za ukupni ambijent. Pomenuću, kada su u pitanju Bošnjaci, izuzetno dobre odnose sa Turskom. Turska ima dobru konekciju sa ovim prostorom iz svih razloga, i istorijskih, ali i ekonomskih. Mi smo ponosni na svoje odnose sa Turcima i Turskom jer mislimo da je to dobro. To je doživljeno od jednog broja naših Bošnjaka, koji Anakaru doživljavaju kao jednu finu konekciju i dobar most, i mislim da smo napravili dobru atmosferu koju treba čuvati i unapređivati. Ja ne vidim da postoji rizik da se naš međunacionalni odnos i harmonija na bilo koji način poremeti, ali to jeste stalna dužnost, da radimo u korist unapređenja odnosa, ne godišnje, mjesečno, nego dnevno”, smatra Vujanović.

Predsjednik Crne Gore je podsjetio kako su svi predstavnici nacionalnih manjina u Crnoj Gori bili za suverenu Crnu Goru, za evropske integracije i za NATO integracije.

“Oni jesu veliko bogatstvo Crne Gore. Mi ni sa jednom manjinom – Bošnjacima – muslimanima, Albancima, Hrvatima – nemamo problem. Naprotiv, oni su posebno bogatstvo, kapital, vrijednost i dragulj Crne Gore i mi smo posebno ponosni što se održavaju korektni odnosi sa njihovim matičnim državma”, poručuje Vujanović.

(Cdm)