ĐUKANOVIĆ: Planiramo da zaustavimo iseljavanje iz Crne Gore

Premijer Crne Gore Milo Đukanović rekao je u intervjuu za njemački poslovni list Handelsblat da želi da kroz jaču privredu i infrastrukturu okonča talas iseljavanja iz Crne Gore, računajući na podršku njemačke kancelarke Angele Merkel.

On je od Evropskog parlamenta tražio da Crnu Goru klasifikuje kao zemlju sigurnog porijekla, što je potez ka zaustavljanju iseljavanja. Kosovski premijer Isa Mustafa je uputio sličan zahtjev. Podsjećamo da je novi njemački zakon koji je stupio na snagu 6. novembra 2014. godine definisao je Srbiju, Makedoniju i Bosnu i Hercegovinu kao zemlje sigurnog porijekla, što je klasifikacija koja gotovo pa potpuno onemogućuje dobijanje azila.

Ove države su na taj način uklonjene sa spiska država za koje se odobrava azil od strane Federalne kancelarije za migracije i izbjeglice zbog velikog broja ljudi koji dolaze u Njemačku, a azil im biva odbijen.

Đukanović je naglasio da je apsolutno smatra da je Crna Gora sigurna zemlja porijekla, i da ispunjava sve uslove za ovakvu klasifikaciju prema njemačkom zakonu.

Odgovarajući na pitanje koje kriterijume Crna Gora već ispunjava da bi bila klasifikovana kao sigurna zemlja porijekla Đukanović je rekao da smo pred vratima NATO-a i na dinamičnom putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

Ovi procesi, prema njegovim riječima, samo po sebi, pretpostavljaju ispunjavanje najviših kriterijuma, a sistem reformišu, i čine ga pravno i na svaki drugi način sigurnijim.

„Činjenica je, ipak, da najnoviji talas potražilaca azila nije zaobišao ni Crnu Goru i mi smo odlučni da to pitanje rješavamo u skladu sa kursom naših integracionih aspiracija“, dodao je on.

Na pitanje šta se preduzima protiv migracije iz Crne Gore Đukanović ja naveo da u odnosu na pojačane migracije iz regiona, a djelimično i iz Crne Gore, čiji su pokretač propagandne dezinformacije, Vlada nastavlja da istrajava na stvaranju uslova za brži i ravnomjerniji razvoj zemlje, kao i sa dinamiziranjem kontakata sa lokalnim upravama i građanima iz sjeverne regije, odakle je najveći broj onih koji su se odlučili za traženje azila.

„Konkretno, u maju ove godine je počela izgradnja najvećeg i najvažnijeg infrastrukturnog projekta – prioritetne dionice autoputa Bar-Boljare, ukupne vrijednosti od preko 800 miliona eura, čije pozitvne efekte stanovništvo sjevera već osjeća. U oblasti energetike, na sjeveru, stvoreni su preduslovi za početak izgradnje Drgog bloka termoelektrane, investicije vrijedne preko 300 miliona eura. Dakle, govorimo o preko milijardu eura investicija za samo dva projekta. Pritom, treba imati u vidu da Crna Gora ima ukupnu populaciju od 620.000 stanovnika“, naglasio je on.

Na konstataciju novinara da je što se tiče pravne sigurnosti i slobode medija, situacija u Crnoj Gri je nejasna crnogorski premijer je istakao da je uvjeren da kada je o slobodi medija riječ, napredovanje Crne Gore ka članstvu u NATO i EU su potvrda unapređenja stanja i u ovoj oblasti. Na pitanaje da li postoji politički progon u Crnoj Gori Đukanović je odgovorio da je u potpunosti ubijeđen da ne postoji nijedan politički razlog za bilo kog građanina Crne Gore, u kojem bi bilo osnova za traženje azila u bilo kojoj evropskoj, ili drugoj zemlji.

On smatra da bi ukidanje vizne liberalizacije bio korak unazad za region, ali i za politiku proširenja EU u cjelini.

„Bezvizni režim između Crne Gore i zemalja Šengen zone u najvećoj mjeri funkcioniše u skladu sa očekivanjima i preuzetim obavezama. Crna Gora će u komunikaciji sa partnerima nastaviti sa svim neophodnim aktivnostima, kako bi se do sada zabilježene neregularnosti svele na još manju mjeru“, smatra premijer Đukanović.

Đukanović je odgovarajući na pitanje da li je Njemačka posvetila premalo pažnje Zapadnom Balkanu rekao da je ono što nam je nedostajalo koherentna i dosljedna politika Evropske unije prema zapadnom Balkanu.

„Samo u slučaju problema, kao što su pitanja izbjeglica i bezbjednosna pitanja, dobijali smo do sada više pažnje. Potrebna nam je dugoročna strategija EU za dalji razvoj zapadnog Balkana. To je logična posljedica problema sa kojima se borimo“, mišljenje je Đukanovića.

Prema njegovim riječima imajući u vidu očigledne probleme istorijskog zaostajanja, trebaće m dosta vremena da bi došlo do pune integracije jugoistočne Evrope u EU.

„Postoje neki ohrabrujući koraci ka približavanju EU, koji su dinimizirani kroz prošlogodišnju Konferenciju o Zapadnom Balkanu, iniciranu od strane kancelarke Merkel. Nakon toga je došlo do ozbiljnih aktivnosti Evropske komisije. Za nas je Konferencija o Zapadnom Balkanu, koja se ove nedjelje nastavlja Samitom u Beču, odlična prilika da nastavimo tim putem“, rekao je on.

Đukanović je posebno istakao da je zahvalan na podršci koju obezbjeđuje Njemačka Crnoj Gori.

„Njemačka razvojna banka KfW sama nam je u posljednjih 15 godina pomogla sa kreditima u vrijednosti preko 300 miliona eura. To nam je omogućilo da eliminišemo veliki broj najtežih deficita u oblasti infrastrukture i oslobodimo naše pune ekonomske potencijale. U oblasti farmaceutske i telekomunikacione industrije imamo njemačke investitore, koje vrlo cijenimo. Namjera nam je da ubuduće privučemo više njemačkih kompanija u Crnu Goru. Realizuju se obećavajući razgovori, na primjer sa preduzećima srednje veličine iz Baden-Virtemberga“, nabrojao je Đukanović.

Crnogorski premijer je naglasio da je Njemačka iskren promoter integracije Zapadnog Balkana u Evropu.

„Na tome smo svi u regionu veoma zahvalni. Njemačka Vlada veoma dobro poznaje region i nadamo se da će aktivno podržavati put ka EU i NATO-u. Želimo da proširimo političku i ekonomsku saradnju između dvije vlade, kako bi se ubrzale atraktivniji za njemačke kompanije i produbile reforme. Želimo da budemo još privlačnija destinacija za njemačke investicije“, zaključio je Đukanović.

(Cdm)