KRAJ RASPRAVE: Svi protiv Zakona o vjerskim slobodama, osim CPC i Jevrejske zajednice!

Uz jake policijske snage koje su jutros od ranih jutarnjih sati bile raspoređene ispred stare zgrade Vlade Crne Gore u Podgorici, završena je javna rasprava o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti. Nakon više od četiri sata rasprave, osim Crnogorske pravoslavne crkve i Jevrejske zajednice, ostale vjerske zajednice u Crnoj Gori iskazale su negodovanje predloženim zakonskim rješenjem.

Donošenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti u funkciji je očuvanja vjerske tolerancije, po čemu je Crna Gora prepoznata, rekao je ministar za ljudska i manjinska prava Suad Numanović, navodeći da će taj akt proći još filtera. On je kazao da je taj akt veoma značajan i utemeljen u crnogorskoj tradiciji.

“Želimo da se stvori ambijent za duhovničko djelovanje vjerskih zajednica U Crnoj Gori. Sigurno je da ce proći još filtera, iako je ispoštovao najbolje evropske standarde”, kazao je Numanović.

On je rekao da je Ministarstvo pri izradi zakona vodilo računa o evropskim standardima i o crnogorskim specifičnostima.

Numanović je podsjetio da je država od obnove nezavisnosti uradila puno na očuvanju vjerskih sloboda.

“Nacrtom želimo da obezbijedimo najpovoljniji ambijent za djelovanje duhovnih zajednica. Ali i da se urede njihovi odnosi s državom. U uređenju ovog pitanja pristupili smo bez ikakvih predrasuda”, kazao je Numanović.

Paroh podgorički Velibor Džomić je rekao da je Nacrt nastao kao da Crna Gora nema pravni poredak i Ustav.

“Ovo je pravno ubistvo crkava i vjerskih zajednica”, ocijenio je Džomić.

On je naveo da je ovo prva javna rasprava o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti na kojoj se prisustvo javnosti, kako je rekao, sprečava policijom.

“Nije mi jasno zasto je skup zakazan u maloj, a ne velikoj sali. Ne osjećam se prijatno što nije omogućeno svima da učestvuju”, kazao je on i ocijenio da je ovo danas prezentacija ili poluokrugli sto.

“Građane smatrate neukim, nemojte i nas”, poručio je Džomić.

Istoričar Živko Andrijević rekao je da Nacrt slijedi tradicionalni istorijski hod na koji smo svi ponosni.

“Nacrt pravi otklon od pokroviteljske uloge države nad vjerskim zajednicama”, kazao je Andrijašević, ocjenjujući da se država ovim aktom ne miješa u unutrašnji život vjerskih zajednica.

Predstavnik Crnogorske pravoslavne crkve Nikola Belada rekao je da svaka država mora regulisati odnose sa crkvom.

“U načelu nam je prihvatljiv nacrt zakona. Onaj ko ga je pisao, ruke mu se pozlatile. Ima tehničke, ali ne suštinske greške”, rekao je Belada.

Potpredsjednik Bošnjačke stranke BS Suljo Mustafić rekao je da zakon nije prihvatljiv za većinu tradicionalnih crkava.

„To ne znači da se kroz dalju proceduru ne može prilagoditi potrebama vjerskih zajednica i crkava”, ocijenio je Mustafić.

On je rekao da je sa stanovišta Islamske zajednice naziv zakona neprihvaljtiv.

“Jer mi nemamo vjeroispovijest, već samo vjeru. Zato treba promijeniti naziv. Previše je rigidna odredba o zabranjivanju političkog djelovanja vjerskim zajednicama”, kazao je Mustafić koji smatra i da je problematično pitanje regulisanja imovine.

Predstavnik Islamske zajednice Crne Gore Fuad Čekić rekao je da bi zakon trebalo da se zove “Sloboda vjere crkava i vjerskih zajednica”.

“Treba dodati u zakon da sloboda vjere uključuje oblačanje i način ishrane”, kazao je on navodeći da je opasan član o zabrani političkog djelovanja što bi se moglo “previše široko tumačiti”.

Predsjednik Jevrejske zajednice Jaša Alfandari je kazao da je zakon prihvatljiv za tu vjersku organizaciju, a predstavnik Hrvatske građanske inicijative naglasio je da predloženi zakon mora pretrpjeti određene promjene

Iz Srpske pravoslavne crkve SPC zamjerili su organizatoru javne rasprave, Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, što nije dozvoljen ulazak u zgradu vjernicima i pristalicama ove crkve, kojih je više od 300 ostalo ispred stare zgrade Vlade.

Funkcioner Demokratskog fronta DF Milutin Đukanović prigovorio je da je veliki broj građana ostao napolju.

“Dešava se ovdje nešto nevjerovatno, da ne mogu da prisustvuju poslanici i hiljade građana, a mogu direktori NVO. Numanoviću, 27. septembar će za vas biti 27. mart”, kazao je Đukanović i napustio javnu raspravu.

Poslanica SNP-a, Snežana Jonica, kazala je da je ljudima uskraćeno osnovno ljudsko pravo da prisustvuju raspravi.

“Javna rasprava nije pripremljena kako treba. Nema građana na raspravi”, rekla je Jonica.

S druge strane, iz Ministarstva su odgovorili da zbog kapaciteta prostorije, nije bilo moguće dozvoliti ulaz svim zainteresovanima.

Mitropolit CPC Mihailo danas je u staru zgradu Vlade ušao na sporedni ulaz, a tako je iz nje i izašao.

Prethodna dva okrugla stola, koja su trebalo da budu održana u Bijelom Polju i Kotoru, otkazana su zbog tenzija između pristalica Mitropolije crnogorsko-primorske i Crnogorske pravoslavne crkve, zbog kojih je ministar Suad Numanović ocijenio da nema uslova za održavanje skupova.

Prema nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti sve vjerske zajednice u Crnoj Gori moraće da djeluju u okvirima Crne Gore i da plaćaju poreze. Svi vjerski objekti izgrađeni u Crnoj Gori do 1918. godine, prema slovu zakona, moraju biti u državnom vlasništvu. U nacrtu zakona se navodi da “vjerski objekti i zemljište koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore, a za koje se utvrdi da su izgrađeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda države ili su bili u državnoj svojini do 1. decembra 1918. godine, kao kulturna baština Crne Gore, državna su svojina”.

Takođe, u Nacrtu zakona je propisano da prije imenovanja vjerskih velikodostojnika, vjerska zajednica o tome na povjerljiv način obavještava Vladu Crne Gore. Novim Nacrtom zakona je zabranjeno političko djelovanje vjerske zajednice i zloupotreba vjerskih osjećanja u političke svrhe.

(Cdm)