Predloženo godišnja kvota: Skoro 15 hiljada dozvola za rad stranaca

Ministarka rada i socijalnog staranja, Zorica Kovačević, kazala je da je kvota predložena na osnovu broja kada je bila najbolja turistička sezona, odnosno njih 14,6 hiljada, pri čemu su naknadno prihvaćene sugestije pojedinih ministarstava, usljed čega je ukupna kvota povećana.

“Takođe imamo i tri hiljade dozvola za kapitalne projekte koji ne ulaze u kvotu, što su projekti od značaja za Crnu Goru koji će se od naredne godine raditi”, rekla je Kovačević na sjednici Socijalnog savjeta na kojoj je razmatran Prijedlog odluke o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca u narednoj godini.

Ona je navela da postoji potreba da se nekoliko članova Zakona o strancima izmijeni i dopuni do kraja godine, imajući u vidu da se moraju brisati dva člana da bi kvote po zanimanjima mogle startovati od 1. januara naredne godine.

Kovačević je rekla da je bila obaveza po zakonu da Vlada donese kvotu, na šta su svi dali saglasnost, ali to ne znači da Vlada ne može da ih izmijeni, ako bude potrebe za tim.

“Radićemo na tome da sve koji odbiju posao u Crnoj Gori skinemo sa Biroa i onemogućimo da primaju dio socijalnih davanja. Svjesni smo da jedan dio neće da radi, a jedan dio je u sivoj ekonomiji, pri čemu sada treba vidjeti kako da ih prevedemo iz neformalnog u formalni sektor, navela je Kovačević.

Ona je rekla da od 1. januara neće biti potrebna potvrda sa Biroa rada, pri čemu će na jednom šalteru postojati mogućnost da se podnese zahtjev.

“Borićemo se da obučimo i prekvalifikujemo ljude i nudimo poslodavcima kvalitetnu radnu snagu i ponudimo posao onima koji hoće da rade”, poručila je Kovačević.

Generalni direktor Direktorata za tržište rada, Edina Dešić Perazić, kazala je da je Vlada u junu usvojila Uredbu o kriterijumima i postupku za utvrđivanje godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca kojim su propisani kriterijumi i postupak za utvrđivanje godišnje kvote.

“Do polovine oktobra, prema podacima Zavoda za zapošljavanje i Ministarstva unutrašnjih poslova ukupno je izdato 14,6 hiljada dozvola, a kada se uporedi sa prošlom godinom ZZZ je izdao 19,78 hiljada radnih dozvola, što je 26 odsto manje. Vlada je utvrdila kvote za ovu godinu na 23,4 hiljade, što znači da je stepen ispunjenosti bio 54,5 odsto”, precizirala je Dešić Perazić.

Predstavnici Unije poslodavaca UPCG, njih šest, glasali su protiv takvog Predloga odluke o utvrđivanju godišnjeg broja dozvola za privremeni boravak i rad stranaca u narednoj godini.

Predstavnik UPCG, Miodrag Vučetić, rekao je da postoji inicijativa UPCG, Montenegro biznis alijanse MBA, Savjeta stranih investitora i Američke privredne komore AmCham u kojoj je prepoznata potreba za zajedničkim ukazivanjem na određene norme u tom aktu.

“Potrebno je naći rješenja koja će omogućiti slobodnu tržišnu utakmicu. Postoji neusklađenost određenih normi koje se odnose na predlog kvota i onoga što je evidentno na tržištu rada, odnosno neusklađenost ponude na tržištu rada sa zahtjevima poslodavaca, što će nas dugo pratiti”, smatra Vučetić.

To je, kako je naveo, rezultat naslijeđenog vremena koje je onemogućilo da se na tržištu stvore takvi profili zaposlenosti koji će imati mogućnost brze apsorpcije u privrednom životu društva.

“Imamo momenat sa stanovišta realizacije projekata od kapitalnog značaja za Crnu Goru i neće moći da predvide ono što će se dešavati na tržištu rada, gdje prije svega mislim na oblast građevinarstva”, ocijenio je Vučetić.

Generalni sekretar UPCG, Suzana Radulović, kazala je da nije problem zanimanje kao zanimanje, već da, ako je neko do tog određenog nivoa stručnosti došao kroz neformalno obrazovanje, ne može da se zaposli.

“Neko može biti savršen mašinobravar, ali ako nema javnu ispravu ili sertifikat da ima taj stepen stručnosti ne može da dođe do radnog mjesta”, dodala je Radulović.

Željko Vidaković iz UPCG rekao je da su kvote za sektor poljoprivrede više nego skromne i konzervativne, pri čemu se ne uzima u obzir činjenica da je za kraj ove godine i narednu planirana realizacija sredstava IPARD like programa.

“Dobar dio naših gazdinstava je starački i nema radnu snagu, a ako ne budemo imali te ljude nama će, mnoga od ovih sredstava koja nam se nude, otići. Mnoga naša stada čuvaju stranci, najčešće Albanci, pored toliko nezaposlenih”, zaključio je Vidaković.

(CdM)