Crnogorski đaci ne znaju matematiku, ali im dobro idu jezici - Volim Podgoricu

Crnogorski đaci ne znaju matematiku, ali im dobro idu jezici

Rezultati različitih istraživanja poput PISA i eksternih provjera pokazuju da naši učenici imaju nizak nivo znanja u prirodnim naukama, i da nastava prirodnih nauka u našim školama nije adekvatna, navodi se u saopštenju Crnogorske akademije nauka CANU. Učenici su u istraživanju kao najinteresantnije predmete izdvojili strani jezik, pa biologiju i geografiju, a kao najmanje interesantne hemiju, fiziku, pa informatiku. Matematika je kod osnovaca na četvrtom mjestu, a kod gimnazijalaca tek na šestom.

CANU projektom „Prirodne nauke, matematika i informatika u obrazovnom sistemu Crne Gore“ želi  da na osnovu sveobuhvatne analize postojećeg stanja nastave prirodnih nauka, matematike i informatike u obrazovnom sistemu Crne Gore, uoči dobre strane i izaove koji stoje pred nastavom u ovim oblastima.

U prvoj fazi istraživanja izvršeno je anketiranje kojim su obuhvaćeni učenici VIII i IX razreda osnovnih škola koje u ova dva razreda imaju više od 100 učenika (6.356 učenika), i učenici I, II i III razreda gimnazije (6.411 učenika), a anketom je obuhvaćeno 50 odsto učenika ovih razreda.

Kako objašnjavaju iz CANU-a, ako bi se uspjeh mjerio ocjenama u prirodnim naukama morali bi biti jako zadovoljni jer više od 60 odsto anketiranih učenika ima vrlodobar ili odličan uspjeh (prosječna ocjena 3,47).

Rezultati ankete potvrđuju već rasprostranjeno mišljenje da su prirodne nauke, zbog apstraktnosti sadržaja, teške i ne mnogo omiljene među učenicima, a sa druge strane i veoma zahtjevne za nastavu.

“Učenicima i nastavnicima smo ponudili listu od devet predmeta koji se izučavaju u pet razreda iz kojih su učenici anketirani, da ih ranguju prema tome koliko su učenicima interesantni. Učenici su kao najinteresantnije izdvojili strani jezik, pa biologiju i geografiju, a kao najmanje interesantne hemiju, fiziku, pa informatiku. Matematika je kod osnovaca na četvrtom mjestu a kod gimnazijalaca tek na šestom. Nastavnici, pored stranog jezika I biologije, smatraju da je informatika interesantna učenicima, a da su najmanje interesantni predmeti fizika, matematika I istorija”, navode iz CANU-a.

Zabrinjava odnos učenika prema sadržajima nastave hemije jer je ona osnovna prirodna nauka koju karakteriše brz rast informacija i podataka, a na njenim saznanjima temelje se i neke industrijske grane koje su ključni elementi porasta privrednoga razvoja.

“Klimu na času različito procjenjuju učenici i nastavnici, tako da svaki peti učenik gimnazije kaže da im je dosadno na času hemije što nije birao ni jedan nastavnik kao opciju. Naprotiv, polovina nastavnika hemije smatra da je učenicima prijatno na časovima. Skoro 40 odsto učenika gimnazije se izjašnjava da ih hemija ne zanima, a svaki četvrti kaže da ga ne zanima biologija što primjećuje samo mali broj nastanika (oko 13 odsto). Dosada je vjerovatno razlog što se većina učenika ne raduje časovima hemije. Svaki drugi anketirani učenik smatra sebe netalentovanim za hemiju i uči je samo zbog ocjene”, navode iz CANU-a.

Kako se dodaje, nastavnici smatraju da im je veoma važno da učenici mogu primjenjivati to što nauče iz njihovog predmeta, dok učenici kažu da nastavnici vrlo rijetko povezuju sadržaje sa svakodnevnim iskustvima, iako je to jedan od važnijih opštih ciljeva predmeta.

Računar i dodatna literatura se vrlo malo koriste u nastavi , saglasni su i učenici i nastavnici, a eksperimenti su, takođe, rjetkost u nastavi.

“Odgovori učenika i nastavnika se značajno razlikuju kad je učestalost rada  u grupi u pitanju. Nastavnici, posebno nastavnici osnovnih škola, tvrde da grupnog rada ima više nego što bi se moglo zaključiti iz odgovora učenika. Razlike u odgovorima su izrazite i kod pitanja kome se učenici obraćaju kad imaju problem u savladavanju gradiva. Velika većina nastavnika (preko 80 odsto) odgovara da se učenici obaraćaju njima, dok učenici značajno manje biraju taj odgovor (hemija, gimnazija 18 odsto)”, objašnjavaju iz CANU-a.

Kad su u posrijedi udžbenici, mišljenja učenika su podijeljena.

“Većina gimnazijalaca smatra da su lekcije iz hemije nezanimljive. Sa tom konstatacijom se slaže i skoro polovina osnovaca. Da su lekcije iz biologije nerazumljive smatra približno svaki treći gimnazijalac i svaki četvrti osnovac. Lekcije u udžbeniku iz biologije su, prema odgovorima učenika, više orijentisane na praktičnu primjenu od lekcija iz hemije, jer većina učenika odgovara da su im pomogle u rješavanju nekog praktičnog problema izvan škole”, navode iz CANU-a.

Nastavnici smatraju da bi udžbenici trebali u većoj mjeri da podstiču kritičko mišljenje i samostalno učenje i da u postignu bolji odnos teoriskih i praktičnih znanja.

Mišljenje nastavnika o odnosu obima programa i broja časova su podijeljena, pa trećina nastavnika hemije i 43,90 nastavnika biologije ima negativan stav po ovom pitanju.

2 komentara

  1. One of the more impressive blogs Ive seen. Thanks so much for keeping the internet classy for a change. Youve got style, class, bravado. I mean it. Please keep it up because without the internet is definitely lacking in intelligence.

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com