DIK nema kapaciteta da organizuje izborni proces

Koopredsjedavajući Radnom grupom, Milutin Simović, kazao je da je DIK najvažniji državni organ za sprovođenje izbora, koji treba da obezbijedi punu garanciju nespornosti izbornih procesa.

On je ocijenio da je DIK uradio dosta u prethodnom periodu, ali da treba da finalizuje prateća podzakonska akta koja proističu iz izbornog zakonodavstva i uputstva za rad biračkih odbora, kao i da ojača stručnu službu.

“Danas smo dali sugestije i zamolili DIK da što prije sagleda aktuelnu sistematizaciju i da se obrati Administrativnom odboru Skupštine sa porukom da će ubrzati donošenje novog akta o sistematizaciji, kako bi ojačao stručnu službu”, kazao je Simović novinarima nakon sastanka.

On je kazao da je DIK-u sugerisano da u narednim danima, nedjeljama i mjesecima definišu rad u punom kapacitetu, i više od punog radnog vremena.

“To znači da u prostorijama DIK-a redovno budu prisutni svi članovi, praktično kao da je u toku izborni dan. Čini mi se da će ta atmosfera, uz ojačane stručne službe i međunarodne eksperte koji treba da im pruže podršku, biti garancija pravovremenog i kvalitetnog obavljanja svih obaveza koji se nalaze pred tim važnim organom”, naveo je Simović.

On je ocijenio ohrabrujućim što su današnjem sastanku prisustvovali članovi DIK-a iz svih partija, uključujući i Novu srpsku demokratiju i Pokret za promjene.

“To cijenim kao veoma odgovoran odnos članova DIK-a, i kao dobar signal spremnosti preuzimanja odgovornosti za sve obaveze tog državnog organa za sprovođenje izbora”, kazao je Simović.

Član Radne grupe iz Građanskog pokreta URA, Nedjeljko Rudović, kazao je novinarima nakon sastanka da je zabrinut kada je u pitanju kapacitet i sposobnost DIK-a da izbori budu sprovedeni u skladu sa zakonom.

On je podsjetio da DIK treba, između ostalog, da kontroliše promjene u biračkom spisku, i da reaguje ukoliko procijeni da se dešava nešto sumnjivo.

“Nijesmo dobili uvjeravanja da je DIK za tako nešto sposobna”, kazao je Rudović.

Prema njegovim riječima, ako bi izbori trebalo da budu održani sjutra, DIK ne bi mogao da ih organizuje.

“URA je insistirala da znamo kada će DIK biti za to spreman, s obzirom na to da imamo novine u tehnologiji glasanja, i dobili smo uvjeravanja da će do sredine januara biti donešena uputstva, pravilnici i sve što je potrebno da bi se izbori sproveli shodno novim pravilima, a najvažnije od njih je elektronska identifikacija birača”, naveo je Rudović.

Kako je kazao, URA je insistirala da Radna grupa, imajući u vida je 21. decembra drugi sastanak predsjednika partija koje učestvuju u dijalogu o vraćanju povjerenja u izborni proces, urade analizu i presjek stanja, sa konkretnim podacima o tome do kada će nešto biti u funkciji.

“Da bismo znali možemo li uopšte tehnički da idemo na izbore”, dodao je Rudović.

Predstavnik Demokratske Crne Gore, Neven Gošović, kazao je da su izmjene u izbornom zakonodavstvu nametnule DIK-u dva nova izazova – nadzor i kontrolu vođenja biračkog spista i praćenje promjena u njemu, kao i elektronsku identifikaciju birača i stvaranje uslova za nju, što podrazumijeva edukaciju.

“Kada je u pitanju nadzor nad vođenjem biračkog spiska – kasnilo se, i u stvaranju uslova za rad DIK-a, i sa početkom nadzora”, kazao je Gošović.

On je kazao da je postojeći akt o sistematizaciji stručne službe DIK-a donesen prije usvajanja novog zakona o biračkom spisku.

“Tako da je neophodna i njegova dorada, u smislu preciziranja opisa poslova osoba koje će imati konkretan zadatak da vrše nadzor i praćenje promjena u biračkom spisku”, smatra Gošović.

Dogovoreno je, kako je kazao, da nakon što Ministarstvo unutrašnjih poslova MUP donese uputstvo o primjeni uređaja za elektronsku identifikaciju birača, DIK u određenom roku donese nova podzakonska akta, u vidu nacrta.

“Koja će biti predmet javne rasprave, i mogućnosti partija, NVO i stručne javnostida daju određene primjedbe i sugestije na nacrte tih akata”, dodao je Gošović.

Predstavnik Demosa, Goran Danilović, kazao je da MUP nedopustivo kasni sa primjenom izbornog zakonodavstva, čime drugim organima daje izgovore za kašnjenje.

“Možemo da se ljutimo na DIK, ali ja vjerujem da će, kad se za to steknu uslovi, kako je i ovdje rečeno, u roku od deset dana završiti sve podzakonske akte”, kazao je Danilović.

Ostaje, kako je naveo, bojazan koliko je DIK stručno spreman da prati cijeli proces.

Danilović smatra da predsjednik Vlade treba da odgovara za to što je rok za primjenu izbornog zakonodavstva probijen više od godinu.

“Uz svu dobru volju, i uz koncenzus političkih partija, u ovom trenutku izbora ne može biti. Da li će sistem biti operativan u fevruaru, martu ili aprilu, to opet zavisi od državnih organa. A da li možemo imati povjerenja u organe koji ovoliko kasne – teško”, naveo je Danilović.

Prema njegovim riječima, Radna grupa je pogledala i akt o sistematizaciji, i ocijenila da treba da se doradi.

“Moramo jasno prepoznati mjesto u sistematizaciji za ljude koji prate žive promjene u biračkom spisku”, precizirao je Danilović.

On je ocijenio da će transparentnost izbornog procesa, kad cijeli sistem profunkcioniše, biti “nevjerovatno velika”.

“Ne razumijem bilo koga ko se distancira od rješenja koja je predložila opozicija, i koju ne sprovodi vlast. Jasno mi je da ovo nije sprovođeno jer se njime bar taj izborni dan čini neuporedivo pouzdanijim. Da je ovo bilo za šalu, Vlada bi ga primijenila mjesec nakon usvajanja, ali mi se čini da su tražili razlog da ovo ne profunkcioniše”, naveo je Danilović.

Predstavnik MANS-a, Vuk Maraš, kazao je da ne spori činjenicu da Vlada i MUP neshvatljivo kasne u ispunjavanju obaveza, ali je “ovo danas pokazalo da, čak i u situaciji kad oni obezbijede primjenu zakona, ima institucija koje nijesu spremne da odrade svoj posao”.

“DIK je, po mom mišljenju, najslabija karika u cijelom ovom lancu. Jer kad MUP, krajem januara, konačno obezbijedi novi birački spisak, DIK-u treba deset mjeseci da taj birački spisak kontroliše, iako je sad to mnogo jednostavnije i sav su posao dobili na gotovo”, kazao je Maraš.

On je rekao da je prihvaćena inicijativa MANS-a da sva podzakonska akata koja DIK usvoji moraju proći javnu raspravu, uz konsultovanje svih političkih subjekata i mogućnost da NVO daju svoje mišljenje.

“I što je najvažnije, da se obezbijedi da Evropska komisija da svoje mišljenje na te podzakonske akte, jer je dosadašnja praksa pokazala da oni nijesu bili zadovoljavajući”, dodao je Maraš.

Radna grupa će se sjutra, kako je najavljeno, baviti internim aktima, a razmatraće i zahtjev Socijaldemokrata da budu uključeni u rad tog tijela. Planirano je i da se, u dijalogu sa predstavnicima Zajdenice opština i Glavnog grada, otvori tema koja se tiče izbornog procesa u mjesnim zajednicama.