DREVNI ZAŠTITNIK NARODA: Kako je Sveti Nikola postao najčešća slava

Foto: Nebojša Mandić

Već samom svojom pojavom je donosio utjehu, mir i dobru volju među ljude, a skroman kakav je bio, novac nije davao ljudima u ruke, već im je stavljao u džep da bi se iznenadili kada ga nađu. Upravo zbog ovih detalja se vjeruje da je legenda o Deda Mrazu proistekla baš na osnovu života Svetog Nikole.

I dok je zapadni svijet potpuno prihvatio Senta Klausa u obliku debeljuškastog deke koji, obučen u crveno djeci donosi paketiće, u Srbiji kult Svetog Nikole ima još dublje korene i održao se sve do današnjih dana. Sveti Nikola je živeo u 4. vijeku, a njegovo žitije je jedno od prvih prevedenih sa grčkog jezika.

Prihvatajući hrišćanstvo, Srbi su upravo na primerima iz života Svetog Nikole učili o smislu i vrlinama ove religije, pa su ga vremenom usvojili za svog zaštitnika.

Foto: Zorana Jevtić

Naravno, razlog za toliku “popularnost” Svetog Nikole među Pravoslavcima može biti i mnogo prizemniji i “ovozemaljskiji”.
U prošlosti je najveći dio stanovništva preko cijele godine radio u polju. Zima je bila jedini period kada je bilo vremena za predah, pa je Sveti Nikola, koji se slavi 6. decembra po starom, odnosno 19. decembra po novom kalendaru, bio idealan.

Osim ovoga, neki etnolozi ističu i da je za rasprostranjenost kulta Svetog Nikole među Pravoslavcima zaslužno i već poslovično siromaštvo našeg naroda. Kako Sveti Nikola pada u vreme božićnog posta, takvu slavu je uvek moguće spremiti – treba samo malo hleba, krompira i rakije, pa da se ugoste gosti i “ispoštuje” svetac. A, ako se nađe i malo ribe… onda je to već prava gozba, prenosi Dnevno.

Verovatno je da je svaki od ovih razloga u određenoj meri doprineo današnjoj popularnosti Svetog Nikole među Pravoslavcima. Kako bilo, svima koji slave, kao i onima koji idu na slavu, želimo da u miru i slozi provedu ovaj dan.