Životna sredina u vrhu prioriteta

Poglavlje 27 obuhvata trećinu ukupne pravne tekovine Evropske unije (EU) i ta oblast zahtijevaće velike napore, sa posebnim akcentom na pitanje finansiranja, poručeno je na sastanku ministra održivog razvoja i turizma Branimira Gvozdenovića sa predstavnicima ambasada članica EU.

Gvozdenović se danas sastao sa šefom Delegacije EU u Podgorici, Mitjom Drobničem, kao i sa predstavnicima ambasada država članica EU u Crnoj Gori.

„Učesnici su pozdravili dosadašnje aktivnosti i saglasili se da će, obzirom da poglavlje 27. obuhvata čak trećinu ukupne pravne tekovine EU, ova oblast zahtijevati velike napore, sa posebnim akcentom na iznalaženje finansijskih sredstava koja se procjenjuju na preko milijardu“, saopšteno je iz Ministarstva.

Kako je poručeno na sastanku, obiman set projekata u nadležnosti Ministarstva realizovan je u 2015, a sa posebnom pažnjom i ozbiljnošću se planiraju i sprovode aktivnosti za 2016. godinu, sa akcentom na poglavlje 27, za koje se, kako je navedeno, očekuje otvaranje pregovora do kraja godine.

Svrha sastanka je, kako je saopšteno, bila predstavljanje aktivnosti u nadležnosti Ministarstva, kroz otvoren dijalog, sa ciljem obezbjeđivanja svih relevatnih podataka i kreiranja novih zajedničkih inicijativa.

„Jedno od razmatranih pitanja bila je zaštita i dalji tretman ulcinjske solane „Bajo Sekulić“. Poručeno je da se ova važna i kompleksna tema tretira sa aspekta zaštite na nacionalnom i međunarodnom nivou, potencijala u oblasti turizma, ali i sa apekta ekonomske održivosti, te pravnog tretmana ovog područja“, kaže se u saopštenju.

Iz Ministarstva je poručeno da postoji jasno i nedvosmisleno opredjeljenje za zaštitu lokaliteta, upravo kroz kreiranje uslova za njegovu istovremenu ekološku i ekonomsku održivost, obzirom da je riječ o prostoru koji zavisi i od nastavka proizvodnje soli.

„Zagađenju vazduha u Pljevljima posvećena je, kao jednom od prioriteta, posebna pažnja. Izloženo je da se, pored već sprovedenih aktivnosti na smanjenju zagađenja kroz upotrebnu alternativnog grejnog materijala, pojačanih kontrola i sl, radi na rješavanju ovog pitanja na dugi i srednji rok. Potpuno rješavanje problema zahtijeva ulaganja od oko 30 miliona eura i na tome će se takođe intenzivno raditi“, navode iz Ministarstva.

Kako se dodaje, razmotreno je i vodosnabdijevanje i upravljanje otpadnim vodama.

Gvozdenović je saopštio da je do sada u tu oblast uloženo oko 200 miliona EUR i da je realna projekcija da će, u narednih par godina, to pitanje u svim primorskim opštinama biti riješeno u potpunosti.

„Bilo je riječi i načinu prevazilaženja problema sa odlaganjem kanalizacionog mulja u opštini Budva, gdje je rečeno da je Ministarstvo predložilo moguće opcije opštini i da se od Budve očekuje hitna analiza o modelu rješavanja istog“, dodaje se u saopštenju.

Iz Ministarstva su kazali da je Gvozdenović, u svijetlu činjenice da razvojni projekti ne mogu biti uspješni ukoliko nijesu u skladu sa standardima zaštite životne sredine, naglasio i važnost planiranog donošenja Prostornog plana posebne namjene za obalno područje koji, između ostalog, previđa ukidanje gradnje stambenih jedinica 1.000 metara od morske obale.

„Osnovno načelo pri izradi ovog plana bila je, kako je istaknuto, upravo maksimalna zaštita vrijednosti obalnog područja, uz valorizaciju njenih turističkih potencijala“, navodi se u saopštenju.

Predstavljeni su prošlogodišnji rezultati u turizmu, oblasti za koju se, u prošloj godini, prihodi procjenjuju na 800 miliona, kao i struktura turista u kojoj su značajn porast ostvarili turisti sa zapadnoevropskog tržišta sa akcentom na Njemačku.

Razgovarano je i o realizaciji nekih od najvećih investicija u turizmu, te prezentovan koncept razvoja Crne Gore kao jedinstvene turističke destinacije, sa naglaskom na sjever.

Predmet interesovanja, kako je saopšteno, bili su i planovi za ostrvo Lastavica sa tvrđavom Mamula i aneks ugovora za zakup hotela Kraljičina plaža – Miločer.

„Istaknuto je da investicija na Mamuli podrazumijeva rekonstrukciju u postojećim gabaritima uz strogo pridržavanje definisanih konzervatorskih uslova, da će se na ovaj način ovaj lokalitet učiniti dostupnim svim građanima Crne Gore i turistima, kao i da se posebnim uvažavanjem Minstarstvo odnosi i prema podršci SUBNOR-a za ovaj projekat, koji će na dostojanstven način svjedočiti o stradalima i preživjelima“, kaže se u saopštenju.

Iz Ministarstva su rekli da su, kako se pitanje investicije u ovu lokaciju nalazilo u Planu privatizacije čak posljednih sedam godina, sve zainteresovane strane imale dovoljno mogućnosti i vremena da se detaljno upoznaju sa planovima, navedeno je iz Ministarstva.

„Pitanje interesovanja bio je i hotel Kraljičina plaža – Miločer, gdje je kao posebno važno istaknuto da je u pitanju realizacija hotelskog rizorta sa pet zvjezdica, gdje nema stanovanja, već su svi objekti, različite vlasničke strukture, u funkciji turizma“, kaže se u saopštenju-

Razgovarano je o najavi izgradnje žičare Kotor – Lovćen, gdje je naglašeno da se u narednih par mjeseci očekuje raspisivanje tendera na bazi privatno-javnog partnerstva, vrijednosti preko 40 miliona EUR.

„Činjenica da će projekat 1000 plus stanova obezbijediti rješavanje stambenog pitanja za oko 1.500 crnogorskih građana na potpuno transparetan način, ocijenjena je veoma značajnom. To, kako je istakao ministar, dovoljno potvrđuje i podatak da tokom prethodnog 1000 plus projekta nije postojao niti jedan problem ili spor oko načina raspodjele stanova, a Projekat je ocijenjen najvišom ocjenom Banke za razvoja Savjeta Evrope”, navode iz Ministarstva.

Kada je riječ o normativi, učesnici sastanka su obaviješteni da je usvojen Nacrt Nacionalne strategije održivog razvoja, koja će se ubrzo naći na javnoj raspravi, kako bi sve zainteresovane strane dale svoje viđenje ovog baznog dokumenta za uvezivanje razvojnih planova i planova zaštite životne sredine.

Kako se dodaje, još jedan ključni dokument – Nacionalna strategija aproksimacije za poglavlje 27, u fazi je prednacrta i, nakon izrade Nacrta, takođe se očekuje njegovo davanje na uvid javnosti.

„Razmotreno je i unapređenje poslovnog ambijenta i značaj uvođenja novih formi turističkih sadržaja kroz zakone koji su u izradi: Zakon o uređenju prostora i izgranji objekata, te Zakon o turizmu. U tom kontekstu još jednom je naglašena najnovija pozicija Crne Gore u izdavanju građevinskih dozvola na Doing Budiness listi Svjetske banke, obzirom da smo napredovali za čak 85 mjesta za svega dvije i po godine“, kazali su iz Ministarstva.

Predstavnici Ministarstva uvjereni su da je Crna Gora dokazala da se može smatrati pouzdanim i stabilnim partnerom, što pokazuje i nedavni poziv za članstvo u NATO.

„Stoga je zaključeno da je, u godini pred nama, partnerstvo sa zemljama EU i dalje neizmjerno važno. Ovo posebno sa aspekta dalje podrške na putu evroatlanskih integracija, ali i povećanja investicija iz država Unije, čime će se unaprijediti sveukupna pozicija naše zemlje na globalnoj investicionoj mapi“, kaže se u saopštenju.