Zašto proizvođači proizvode prodaju jeftinije u Crnoj Gori nego u svojim zemljama?

On je podsjetio da je naše tržište konkurentno i da se time ne krše propisi, ali da niske cijene uvoznih proizvoda negativno utiču na domaće proizvođače. Rabrenović nije mogao da kaže da li će Ministarstvo ekonomije reagovati na zahtjev domaćih proizvođača koji tvrde da je riječ o dampingu.

“Svako smanjenje cijene potrošači će sigurno podržati i biće zadovoljni time”, rekao je Rabrenović za Atlas TV.

Dodao je da to svakako utiče na domaće proizvođače.

“Pogotovo na proizvođačku industriju, proizvođače mesa i druge. To utiče na brendiranje države, odnosno povećanu proizvodnju domaćih proizvoda i na njihov izvoz”, ukazao je on.

Rabrenović nije mogao da kaže da li će država reagovati na zahtjev domaćih proizvođača, koji tvrde da je riječ o dampingu. Napominje da se ovakvim cijenama uvoznih proizvoda ne krše propisi.

“Države koje sprovode damping izvozeći proizvode u drugu državu po nižim cijenama nego kod kuće, obično imaju monopolske, oligopolske veze. Zbog toga se proizvođači u zemljama u koje plasiraju proizvode, poput Crne Gore, suočavaju sa usporenom proizvodnjom“, kazao je Rabrenović i dodao da postoji i takozvani domaći damping, kad pojedini trgovci snižavaju cijene da bi sa tržišta potisnuli konkurenciju.

Rabrenović ističe da pojedine zemlje, u ovakvim situacijama subvencioniraju domaću proizvodnju.

“Postoje u nekim državama subvencioniranje domaće proizvodnje, tako što se razlika između cijene inostrane i domaće robe, odnosno izvozne i uvozne cijene pokušavaju anulirati“, rekao je Rabrenović.

On kaže da tržište treba posmatrati i kroz prizmu takozvanih povezanih proizvoda. Objašnjava da trgovci na taj način privlače kupce – sniženom cijenom na primjer kafe, dok je cijena šećera visoka, što znači da se na kraju dobije neka prosječna cijena za oba proizvoda.

Mediji su objavili da hrvatski i srpski proizvođači svoje proizvode prodaju jeftinije u Crnoj Gori nego u svojim zemljama. Tako na primjer, mlijeko “Dukat“ zagrebačke mljekare u Hrvatskoj košta 82 centa, dok se u našim megamarketima može naći za 55. Mortadela “Pik Vrbovec“ se u Hrvatskoj plaća 8,4 eura kilogram, a kod nas tri eura manje. “Podravkina“ pašteta tamo košta 78 centi, a kod nas 52.

Slično je i sa  proizvodima iz Srbije. Imlekovo mlijeko “Kravica“ košta 77 centi, a kod nas 59. Jogurt “Kravica“ plaćamo 1,2 eura, dok je u Srbiji u marketu “Idea“ njegova cijena 1,3 eura. “Karneksove“ viršle ovdje plaćamo 79 centi, a u Beogradu 1,06 eura.

Proizvođači tvrde da se dampinški ne ponašaju samo proizvođači iz regiona nego i iz Evropske unije i traže od Ministarstva ekonomije da reaguje.

(Atlas/CdM)