Svi mediji moraju da poštuju pravila profesije - Volim Podgoricu

Svi mediji moraju da poštuju pravila profesije

Javni servisi u regionu treba da budu u boljoj situaciji u odnosu na komercijalne emitere, ali i jedni i drugi moraju da poštuju principe novinarske profesije, poručeno je sa konferencije o slobodi izražavanja i odgovornosti medija koja je organizovana u Budvi.

Predstavnica Rober Šuman Instituta iz Budimpešte, Doris Pak, kazala je da mediji predstavljaju veliki problem u regionu, prenosi agencija MINA.

“Javni servisi treba da se nađu u boljoj situaciji u odnosu na komercijalne medije”, poručila je Pak na sesiji “Uloga komercijalnih medija u osiguravanja raznovrsnosti i pluralizma”.

Ona je kazala da u zemljama koje su članice Savjeta Evrope iste obaveze imaju i javni, i privatni mediji.

“To znači da javni i komercijalni emiteri moraju da se pridržavaju istih pravila, jer su nastali na istom pricipu”, pojasnila je Pak.

Problem nastaje, kako je precizirala, kada propisana pravila u okvriru Konvencije nijesu toliko obavezujuća koliko su direktive Evropske unije.

Prema njenim riječima, i privatni mediji treba da odgovaraju pred društvom, a ne samo pred svojim osnivačima.

Pak je ocijenila da mediji ne mogu da budu neutralni.

“Oni treba da su korektni, tačni i, ukoliko imaju lično mišljenje, mogu ga iznijeti, ali treba da se potpišu ispod njega”, poručila je Pak.

Ambasador Belgije u Savjetu Evrope, Dirk Van Ekhout je podsjetio na konvenciju te orgnizacije koja obuhvata slobodu izražavanja i odgovornost.

On je kazao da su se sve potpisnice te konvencije obavezale na poštovanje njenih principa.

“Nije na nama da odlučujemo da li će se oni pridržavati tih principa, to je lokalni i regionalni odabir u skladu sa okolnosima, finansijskim mogućnostima i istorijom”, objasnio je Ekhout.

Ekhout je poručio da se građani za demokratiju građani moraju boriti svakog dana, objašnjavajući da to nije dar.

On je, govoreći o razlici između privatnih i javnih emiterima, kazao da javni interes može zadovoljiti medij koji želi zaraditi novac.

“Profit je cilj i to nije grijeh. Bitno je da oslušujete svoje klijente da znate šta žele”, pojasnio je Ekhout.

On smatra da priroda finansiranja ne mora neophodno uticati na sadržaj medija.

“Može uticati, ali tu je riječ o svakodnevnoj borbi”, zaključio je Ekhout.

Novinar Face tv-a iz Bosne i Hercegovine, Senad Hadžifejzović je ukazao da je javni servis odgovoran za izgovorenu riječ. “Mora pokazati dgovornost prema veoma komplikovanoj državi kakva je naša”.

On je poručio da mlade novinare treba da vode vrijednosti kao što su profesija i sloboda.

Glavni i odgovrni urednik kosovske televizije, Kohavision, Adratik Kelmendi kazao je da državne institucije moraju preuzeti odgovornost kako bi sistem funkcionisao.

“Vi možete imati sve potrebne zakone koji obećavaju slobodu izražavanje i slobodu mišljenja, ali biti zarobljeni u nekoj paradoksalnoj situaciji, jer sistem ne funkcioniše”, rekao je Kelmendi.

On je kazao da se ukupna medijska scena mijenja i oblikuje i nije poznato kako će ona ubuduće izgledati zboh uticaja socijalnih mreža.

“Uloga tradiionalnih medija donekle opada”, ocijenio je Kelmendi.

Urednik informativnog programa Nova tv iz Hrvatske, Mislav Bago kazao je da su hrvatsku televiziju „ubili“ najvećim dijelom ljudi koji su bili zaneseni da je ta televizija brend.

On je, govoreći o ulozi televizije, poručio da je njihova obaveza da u vrijeme izbora daju gledaocima što je više moguće informacija iz svih uglova.

“Sve televizije treba da imaju društveno odgovorni pristup, bez obzira da li je riječ o privatnoj ili državnoj“, pojasnio je Bago.

On smatra da je televizija još uvijek cijenjen i gledan medij.

Novinar crnogorske televizije Vijesti Petar Komenić smatra da su privatni mediji od uvođenja višestranačja u Crnoj Gori suštinski obavljali ulogu Javnog servisa.

On je kazao da su privatni mediji u državi koji imaju kritički odnos prema dešavanjima nijesu idealni.

“Tendencija vlasti je da se oni označe kao glavni društveni problemi u državi“, rekao je Komnenić.

Prema njegovim riječima, obaveza Javnog servisa bila je i ostala da se obračunavaju sa onima koji se usude „da naruše ružičastu sliku koja se o vlasti kreira“.

Izvršna direktora Centra za građansko obrazovanje, Daliborka Uljarević kazala je da se prikrivena cenzura u Crnoj Gori vrši kroz političku, diskrecionu i netransparetnu raspodjelu budžetskog novca i državne pomoći medijima.

“Upravo nedostatak transparentnosti i jasnih procedura prilikom opredijeljivanja javnih fondova proizvodi ozbiljne devijacije na medijskom tržištu tako što pospješuje razvoj jednih medija, a praktično dovodi u pitanje egzistenciju drugih“, pojasnila je Uljarević

Ona je kazala da raspodjela javnih sredstava odabranim medijima predstavlja nesumnjivi instrument prikrivene cenzure od posebnog uticaja.

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com