Jedino Crna Gora nije počela projekat istraživanja nafte u Jadranskom moru

Od ukupno 1.500 istražnih bušotina na Jadranu Italija je izbušila 1.358, od kojih ima oko 100 gasnih platformi i 38 naftnih bušotina. Naš susjed Hrvatska izbušila je 133 istražne bušotine i trenutno ima 18 gasnih platformi na sjevernom Jadranu. Albanija aktivno proizvodi naftu i gas od 1960-tih najviše na kopnu, a ima i proizvodnju u Jadranskom moru na Durresi bloku.

Naša država je koncipirala svoj sistem ubiranja prihoda od kompanija koje posluju u industriji istraživanja i proizvodnje nafte i gasa na porezu i na naknadama za proizvedenu naftu i gas. I to na progresivan način, odnosno da uzima najviše od kompanija kada imaju najviše novca, tj. kada počnu da ostvaruju profit i što više proizvode, plaćanju višu (progresivnu) stopu naknade za proizvedenu naftu i gas. Ovaj pristup je u skladu sa odgovornom politikom upravljanja resursima, gdje se od koncesionara kroz povećanje fiskalnih nameta traži da upravljaju državnim resursima na isti način.

Ukupna zarada koju će država ubirati od budućeg istraživanja i proizvodnje nafte i gasa kreće se od 62 do 68 procenata prihoda kompanija u ovom sektoru.

Naftne kompanije su dužne da u periodu proizvodnje nafte i gasa plaćaju porez od 54 procenta na neto dobit od aktivnosti koji proizilaze iz istraživanja i proizvodnje nafte i povezane imovine i devet odsto na dividende, kapitalne dobitke. Na to ih obavezuje Zakon o oporezivanju. Sve ovo pokazuje da su ukupni zahvati države od budućeg istraživanja nafte i gasa od 62 do 68 posto upstream industrije ugljovodonika.

Prihodi ostvareni od ovog poreza ne idu svi u tekuću budžetsku potrošnju, nego 85 procenata tih prihoda ide u poseban fond koji će se osnovati u skladu sa posebnim zakonom, a 15 procenata ide u tekuću budžetsku potrošnju. Model posebnog naftnog fonda je uzet iz primjene u Kraljevini Norveškoj, gdje postoji sličan fond, s razlikom da se u Norveškoj samo oko četiri odsto prihoda povlači i koristi kao doprinos godišnjem budžetu dok ostatak ostaje u Fondu. Fond će imati striktna pravila ulaganja sredstava, koja podliježu nadzoru. Kao što je slučaj sa Norveškim, kompanije se ni kod nas ne mogu finansirati iz fonda kao npr. proizvođači klaster municije i proizvođači duvana.

Interesantno je naglasiti da naša država ima značajnu istorijsku podlogu u ovoj oblasti. Tako je još 1914. godine, kralj Nikola potvrdio odluku Narodne skupštine da se holandskom industrijalcu dodijeli koncesija za eksploataciju nafte u regionu Skadarskog jezera.

Nakon završetka Prvog svjetskog rata, ponovo se javilo interesovanje za istraživanje nafte, te su Zuber braća počela su sa bušenjem prve naftne bušotine u regionu Skadarskog jezera. Na dubini od 250 m je slomljena garnitura bušilice i pokušaj otkrića je neuspješno završen. Svrdlo nikada nije stiglo do cilja.

Od 1949. do 1966. probijeno je 16 istraživačkih bušotina u kontinentalnom dijelu, a koje su bušene isključivo na osnovu geologije tla, bez bilo kakvih seizmičkih podataka.

Državna kompanija “Nafta Crne Gore”, koja je osnovana u ovu svrhu, vršila je bušenje.

Istraživanje ugljovodonika 1973. godine je na ovoj teritoriji preuzela državna kompanija Jugopetrol Kotor, u saradnji sa stranim kompanija. Oni su uglavnom angažovani na aktivnostima prerade. Jugopetrol Kotor je istražio preko 10.000 km2 seizmičkog profila na moru, 1.250 km 2D na kopnu i 400 km2 3D seizmičkih istraživanja, u saradnji sa stranim naftnim kompanija, u kontinentalnom i pomorskom dijelu Crne Gore.

Tri bušotine su izbušene na moru : 4.750 m dubine, 3.700 m dubine i 3 4.606 m dubine. Bušotina UK-1 5.309 m dubine je izbušena u neposrednoj blizini obale.

Vlada je početkom februara usvojila ugovore o istraživanju i eksploataciji ugljovodonika u crnogorskom podmorju, čime je završen tehnički dio procesa u cilju započinjanja tog biznisa u Crnoj Gori.

Prema riječima ministra ekonomije Vladimira Kavarića, koncesioni ugovori su zaključeni sa italijanskoruskim konzorcijumom, koji čine kompanije Eni i Novatek, čija je tehnička ponuda ocijenjena kao najbolja.

“Ugovori će biti proslijeđeni Skupštini, koja daje posljednju riječ, odnosno finalno odobrenje. Usvajanje se očekuje u narednom kratkom roku, što bi dalje značilo da će radovi početi u ovoj godini”, rekao je Kavarić nakon sjednice Vlade.

On je dodao da su performanse kompanija sa kojima je zaključen koncesioni ugovor dobro poznate, kao i da su u Vladi time jako zadovoljni.

“Kompanije su se ugovorom obavezale da će izvršiti tri obavezne i jednu uslužnu bušotinu. To je radni program koji u prvom periodu istraživanja ima vrijednost od 85 miliona eura, a u drugom 12 miliona”, naveo je Kavarić.

On je saopštio da taj nivo radova ne predstavlja nikakvo obećanje, nego vrlo preciznu ugovornu obavezu koja je potkrijepljena garancijom na kompletan iznos radova.

“Što se tiče odgovornosti, predviđen je najbolji mogući način osiguranja. Ugovorima smo predvidjeli i dobijanje garancija majki firmi za štete koje eventualno nastanu u Crnoj Gori”, kazao je Kavarić.

Naknada podrazumijeva naknadu za površinu koja se koristi na osnovu ugovora o koncesiji za proizvodnju i naknadu za proizvedenu naftu i gas. Stopa naknade za proizvodnju nafte je 5-12 odsto, a stopa koncesione naknade za gas je dva odsto.

Ostali prihodi su fond za troškove napuštanja ležišta koji se definiše ugovorom i vezan je za vrijednost postrojenja i instalacija, kao i naknade za zagađenje životne sredine u skladu sa mjerodavnim crnogorskim pravom.

(Dnevne novine)