Najviše PORODIČNOG NASILJA u Podgorici i Nikšiću - Volim Podgoricu

Najviše PORODIČNOG NASILJA u Podgorici i Nikšiću

Otvaranje nacionalne SOS linije za žrtve nasilja u porodici pokazalo se opravdanim jer je za samo pola godine rada zabilježen veliki broj poziva. Govoreći jezikom brojki, od septembra prošle godine nacionalna SOS linija imala je 1.671 poziv iz 20 crnogorskih gradova.

Porodično nasilje podjednako je prisutno i u porodicama koje nemaju finansijskih problema i u onima koje su zbog nedostatka novca dovedene do ruba egzistencije. Situacija je slična i po gradovima, pa na nasilje mnogo ne utiče razvijenost sredine.

Koordinatorka nacionalne SOS linije Ivana Pejović za Vikend novine kaže da statistika pokazuje da je nasilje u porodici najučestalije u najvećim crnogorskim gradovima.

“Najviše poziva nam je pristiglo iz Podgorice i Nikšića. Statistike pokazuju da je svaki četvrti poziv upućen iz Nikšića, a svaki peti iz Podgorice. Kada je u pitanju jug Crne Gore, najviše poziva imamo iz Bara 156, a kada je u pitanju sjever države, najviše poziva smo imali iz Berana 109”, kaže Pejović.

Kako bi se spasila od nasilnika, u većini slučajeva nasilje prijavljuje žrtva.

“Tada konsultantkinje sa Nacionalne linije obavljaju povjerljive razgovore sa žrtvama nasilja u porodici, informišu ih o njihovim pravima i zakonskim mogućnostima zaštite, procjenjuju akutan rizik po žrtvu i prave plan za dalje aktivnosti u cilju zaštite žrtve i njene djece”, objašnjava Pejović.

Iako se najčešće žrtve odvaže da prijave nasilje, nerijetko se dešava da žrtva nema hrabrosti to da učini. U takvim situacijama žrtva traži pomoć od rodbine ili trpi nasilje dok nasilnika ne prijave komšije, poznanici ili prijatelji.

“Kad su u pitanju pozivi od strane trećih lica koji pozivaju u ime žrtve, najčešće pozive na SOS liniju upućuju najbliži rođaci žrtve, zatim građani koji su u saznanju da je neko žrtva nasilja, a pozive u korist žrtve upućuju i službenici institucija koji se u sistemu zaštite bave nasiljem u porodici, a to su službenici centara za socijalni rad i centara bezbjednosti”, istakla je Pejović.

Kad žrtva pozove nacionalu SOS liniju, ne znači da je spremna da ide i korak dalje. Česte su situacije da se sve završi samo na razgovoru.

Ilustracija

Ukoliko žrtva poziva liniju, ali još nije spremna da prijavi nasilnika, konsultantkinje sa linije obavljaju povjerljive razgovore i ohrabruju žrtvu u pravcu da donese odluku kako bi se zaštitila od nasilnika i prijavila počinjeno nasilje”, kaže Pejović.

U slučajevima kada žrtva da saglasnost, uz poštovanje njene autonomije i integriteta, nacionalna SOS linija preduzima neophodne korake u saradnji sa nadležnim državnim institucijama.

“Obavještavamo CSR i CB iz opštine iz koje je žrtva pozvala o sumnji na nasilje u porodici i zahtijevamo, odnosno lobiramo i zagovaramo u korist žrtve kod institucija sistema da zaštite žrtvu. Nakon toga se žrtva najprije fizički zaštiti, ili se nasilnik udalji iz porodice, ili se žrtva smjesti u neko od skloništa za žrtve nasilja u porodici. Nakon toga se podnosi prijava protiv nasilnika, koja se kvalifikuje ili kao prekršajni postupak ili kao krivično djelo, nakon čega se u nadležnom sudu izdaje kazna za nasilnika i adekvatne zaštitne mjere za žrtvu ukoliko postoji procjena da bi nasilnik opet mogao da je ugrozi na neki način”, objašnjava Pejović.

U skloništu za žene i djecu žrtve nasilja u Nikšiću, od početka rada nacionalne linije kao inovativnog servisa zabilježeno je 27 zahtjeva za smještaj žena žrtava nasilja.

Pejović tvrdi da žrtve nasilja u porodici imaju izbor, te da je nacionalna SOS linija prava šansa da se oslobode nasilnika. “Nacionalna SOS linija snažan je alat u rukama žena i djece, žrtava nasilja u porodici, najprije zato što je servis besplatan sa svih mreža u Crnoj Gori, anoniman i dostupan 24 časa svih 365 dana u godini. Na liniji imamo jako puno ponovljenih poziva od strane žrtava ili osoba koje pozivaju u korist žrtve, što je jasan pokazatelj da nam žrtve vjeruju i da u nama mogu naći pouzdanog partnera koji će se potruditi da zagovara za potrebe i ostvarivanja prava koja su im zakonom zagarantovana”, naglašava Pejović.

1 komentar

  1. Using writers’ exercises such as “chunking”. They use many websites that contain several creative writing exercises. Writers read an exercise, and do it.

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com