Pink Panter zatvoren, prioritet je borba protiv terorizma
Projekat “Pink Panter“, kojim se Generalni sekretarijat Interpola bavio devet godina, zatvoren je prije tri mjeseca, jer je većina članova ove grupe identifikovana i privedena pred lice pravde, a svoje aktivnosti će usmjeriti na borbu protiv terorizma. Ovo je u intervjuu za Pobjedu kazao šef Interpola Podgorica Dejan Đurović.
“Od 1. januara 2014. godine do danas lišeno je slobode sedam osoba državljana Crne Gore koji su obrađivani u sklopu “Pink Panter projekta”, kazao je Đurović..
Ističe da je interpolov “Pink Panter projekat“ nastao kao odgovor Interpola i policijskih službi država članica na povećani broj razbojništava koje su počinile osobe sa teritorije država bivše Jugoslavije.
“Kroz realizaciju projekta u Inerpolovim bazama podataka registrovano je oko 600 osoba koje se na različite načine dovode u vezu sa razbojništvima u juvelirnicama širom svijeta. Ne govorimo o 600 lica pripadnika jedne organizovane kriminalne grupe, već o Interpolovom projektu u okviru kojeg su obrađivani pojedinci, manje ili veće kriminalne grupe koje nijesu imale svojstva klasičnih složenih organizovanih kriminalnih grupa sa razvijenom strukturom, hijerarhijom i striktno podijeljenim ulogama članova. Radilo se o skupini pojedinaca i manjih kriminalnih grupa sastavljenih od četiri do šest članova, koji su djelovali autonomno i samostalno, a od slučaja do slučaja su počinili krivična djela na organizovan način”, istakao je Đurović
Trenutna situacija je, dodaje on, umnogome drugačija u odnosu na period prije deset godina.
“Višegodišnjim planskim akcijama policijskih službi zemalja članica Interpola, među kojima je jednu od ključnih uloga odigrala i crnogorska policija, trend izvršenja ovih krivičnih djela je znatno smanjen i izvršioci sa teritorije država bivše Jugoslavije su bili sve manje zastupljeni. Počinioci su sve više iz Ukrajine, Rusije, Litvanije, Letonije, Estonije, Gruzije, Moldavije i Rumunije”, kazao je Đurović.
Otkriva i kada je nastala ideja o “projektu Pink Panter”.
“Od 2007. godine, kada je u Monaku prvi put rođena ideja o nastajanju jednog ovakvog policijskog projekta pod pokroviteljstvom Interpola, pa do 2016. godine, više od 40 nacionalnih policija država članica Interpola je učestvovalo u aktivnostima koje su imale cilj identifikaciju počinilaca krivičnih djela razbojništava i teških krađa u juvelirnicama, prikupljanju dokaza, traganju za počiniocima po međunarodnim potjernicama i njihovo privođenje pravdi. Sve države koje su učestvovale u projektu u kontinuitetu su razmjenjivale obavještajne podatke i sprovodile koordinirane međunarodne policijske operacije posredSvtvom Interpola”, kazao je Đurović.
Prema njegovim riečima, činjenice da su većina identifikovanih pripadnika kriminalnih grupa koje su obrađivane kroz “Pink Panter projekat“ već osuđeni ili se protiv njih vodi krivični postupak, ili su za njima raspisane međunarodne potjernice, kao i da je značajno smanjeno izvršenje ovih krivičnih djela koje su počinile osobe sa teritorije bivše Jugoslavije, uticale su na odluku Generalnog sekretarijata Interpola da u februaru 2016. godine okonča “Pink Panter projekat”.
“Svoje resurse će usmjeriti ka novim međunarodnim bezbjeđnosnim izazovima, prije svega prema terorizmu. Svakako, okončanje „Pink Panter projekta” ne znači da policije neće više sarađivati na međunarodnom planu u borbi protiv ovog viđa kriminala. Naprotiv, razmjena informacija posredstvom Interpola u budućem periodu će se nastaviti i proširiti na Europol, a zajedničke međunarodne policijske operacije će se svakako i dalje sprovoditi, samo što one neće biti pod pokroviteljstvom “Pink Panter projekta”. Od 2007. godine, kada je crnogorska policija započela učešće u projektu, pa do danas, naši kapaciteti su u pogledu međunarodne policijske saradnje unaprijeđeni”, kazao je Đurović.
Otkriva i da li je naša teritorija korišćena za tranzit stranih boraca ili pripadnika terorističkih organizacija koji su predmet provjere Interpola.
“Prema raspoloživim operativnim podacima Uprave policije MUP-a Sektora kriminalističke policije, teritorija Crne Gore, shodno saznanjima, nije korišćena za tranzit stranih boraca ili pripadnika terorističkih organizacija koje su predmet provjera Interpola”, jasan je Đurović.
On je kazao i da je do sada, prema raspoloživim podacima, na strana ratišta otišlo 14 državljana Crne Gore.
“Od navedenog broja, prema našim saznanjima, četiri državljanina Crne Gore su stradala u ratnim sukobima u Siriji, dok su se četiri lica vratila sa stranih ratišta. U poređenju sa zemljama regiona Zapadnog Balkana, možemo reći da je Crna Gora među državama sa najmanjim brojem evidentiranih lica za koja postoje policijska saznanja da su se uputila na strana ratišta. Odlasci su se uglavnom odvijali od 2013. do početka 2015. godine”, naglasio je Đurović.
(Pobjeda)
