NARODNA VJEROVANJA NA SPASOVDAN: Evo šta danas valja raditi, a šta ne!
Spasovdan ili Vaznesenje Hristovo je hrišćanski praznik, koji se slavi u 40. dan nakon Vaskrsa.
Po hrišćanskom vjerovanju, vaskresenjem je Gospod pokazao da je jači od smrti i 40. dana od vaskrsenja njegovi su se učenici nalazili za trpezom. Tog dana im se Hristos ponovo javio i rekao:
– Idite po svemu svijetu i propovedajte Jevanđelje svakom stvorenju. Ko povjeruje i krsti se, biće spasen, a ko ne poveruje biće osuđen – navodi se u Novom zavjetu.
Mnogi običaji o Spasovdanu sačuvani su još od predhrišćanskih vremena. Bio je to praznik koliko ratara, toliko i stočara. Božanstvo Spas je imalo ulogu zaštite i spasenja, te mu se narod obraća molitvom:
“Sveti Spase – spasi duše naše!”
Spasovdan je bio mnogobožački dan praznovanja Glavnog četvrtka u godini. Gromovnik Perun, tukao je, po vjerovanju, gromovima i gradom useve, a božanstvo Spas je uz pomoć žitnog klasa u ruci, spasavalo useve od tuče.
Spasovdan se slavi i kao krsna slava. Za Spasovdan se obavezno klalo jagnje, kao žrtva svecu. Redovno se spremala cicvara. Čobani pripremaju krstiće od leskovih grana, pa ih izjutra stavljaju na krovove kuća i pomoćnih zgrada, na torove i pritvorke, a zabadaju ih i na njive s usevima.
Prije Spasovdana nije se okušalo mlijeko od Nove godine. Na Spasovdan muškarci se ne briju, žene se ne umivaju i deca ne kupaju. Ne spava se preko dana, da se ne bi drijemalo preko godine.
Commander IIRC in this movie) or any of the hundreds of other OFFICERS aboard the ship, not the cadet.