Sporazumi o priznanju krivice “uvećali’ budžet za više od 200.000 eura

Naime samo u periodu od novembra 2010. godine, kada je zaključena prva nagodba ovog tipa, do prve polovine prošle godine u crnogorskim sudovima izrečeno je ukupno 65 pravosnažnih presuda sporazumnog priznanja krivice.

Advokat Velibor Marković ocjenjuje za Pobjedu da će se u praksi ovaj institut primjenjivati sve više, ne samo zbog efikasnosti krivičnog postupka nego i zbog mogućnosti okrivljenog da pregovara o kazni i drugim vrstama sankcija pri čemu njegova prava neće biti uskraćena.

Efikasniji postupak

Pojašnjavajući suštinu sporazumnog priznanja krivice advokat Marković je kazao da se njime krivični postupak u značajnoj mjeri rasterećuje na način što ga čini procesno ekonomičnim, bržim pa time i efikasnijim.

On je naglasio da se zaključenim sporazumom ne smiju povrijediti prava oštećenog. Prijedlog za zaključenje sporazuma o priznanju krivice, može predložiti Tužilaštvo, ali i okrivljeni i njegov branilac.

“Nakon upućivanja prijedloga tužilac i branilac mogu pregovarati o uslovima priznanja krivice pri čemu sporazum mora biti zaključen u pisanom obliku i potpisan od obje strane. Prijedlog za sporazumno priznanje krivice se mora podnijeti najkasnije na prvom ročištu za održavanje glavnog pretresa”, pojasnio je Marković.

On je naveo i da postoji razlika u odlučivanju u zavisnosti u kojoj je fazi prijedlog podnesen.

“Ukoliko se podnosi prije podignute optužnice, podnosi se predsjedniku vanpretresnog krivičnogvijeća, anakon podizanja optužnice predsjedniku sudećeg vijeća. U svakom slučaju okrivljeni u potpunosti priznaje krivično djelo za koje se tereti”, navodi Marković.

Tokom pregovora okrivljeni i tužilac se usaglašavaju o visini kazne i drugim sankcijama u skladu sa odredbama Krivičnog zakona, troškovima krivičnog postupka, imovinskopravnom zahtjevu, te odricanju stranaka od prava na žalbu protiv odluke suda donesene na osnovu sporazumnog priznanja.

Sporazum o priznanju krivice, kako kaže advokat Marković, sadrži i obavezu okrivljenog da u određenom roku vrati korist stečenu imovinskim deliktom kao i predmete koji se po zakonu moraju oduzeti.

“Okrivljeni se sporazumom može obavezati i na otklanjanje štetnih posljedica nastalih izvršenjem krivičnog djela, ispunjenja dospjelih obaveza na ime izdržavanja, plaćanja određenog novčanog iznosa u humanitarne organizacije i obavlj anje društveno korisnog ili humanitarnog rada”, kazao je sagovornik Pobjede.

Advokat Marković naglašava da primjenom ovog instituta ne smiju i ne mogu biti povrijeđena prava oštećenog s tim što sporazum mora biti u skladu sa interesima pravičnosti. Sud može sporazum o priznanju krivice odbaciti, odbiti ili usvojiti. Prijedlog se odbacuje ako je podnesen nakon prvog glavnog pretresa, a takođe i ukoliko na ročište po prijedlogu nije pristupio uredno pozvani okrivljeni.

“Sporazum o priznanju krivice usvaja se ako okrivljeni svjesno i dobrovoljno prizna krivično djelo za koje se tereti. Pri tome priznanje okrivljenog mora biti u skladu sa dokazima sadržanim u spisima predmeta. Okrivljeni mora izjaviti i daje potpuno razumio posljedice zaključenog sporazuma i da se odriče prava na žalbu. Ukoliko to nije slučaj sud donosi rješenje kojim se odbija sporazum”, kazao je advokat Marković.

On ističe da se priznanje okrivljenog koje sud nije prihvatio ne može koristiti kao dokaz u daljem krivičnom postupku.

“Sporazum o priznanju krivice kao i sve spise koji su sa njim povezani uništava predsjednik vijeća o čemu se sačinjava zapisnik”, dodao je Marković.

“Kada rješenje o sporazumu postane pravosnažno, predsjednik vijeća u roku od tri dana donosi presudu kojom se optuženi oglašava krivim u skladu sa sporazumom. Protiv te presude dozvoljena je žalba samo u slučaju kada ona nije u skladu sa zaključenim sporazumom”, pojasnio je advokat Marković.

Samo za terorizam i ratne zločine nema nagodbe

Izmjenama Zakonika o krivičnom postupku, koji je stupio na snagu 15. avgusta prošle godine, sporazum o priznanju krivice važi za sva krivična djela koja se gone po službenoj dužnosti osim za djela terorizma i ratnih zločina. Time je prostor za primjenu ovog instituta značajno proširen. Dotadašnje zakonsko rješenje propisivalo je da se nagodba može zaključiti jedino za krivična djela za koja je maksimalna kazna zaprijećena do 10 godina zatvora.

Sporazumi o priznanju krivice „uvećali’ budžet za više od 200.000 eura

U budžet Crne Gore će po osnovu sporazuma o priznanju krivice koje je Više državno tužilaštvo u Podgorici zaključilo u 2015. i ovoj godini biti uplaćeno ukupno 206.328 eura, saopštila je za Pobjedu tužiteljka Lepa Medenica.

Ona je pojasnila da su 2015. godine u dva predmeta zaključena dva sporazuma o priznanju krivice, dok su u 2016. godini u 8 predmeta zaključeni sporazumi sa 19 osoba.

“Zaključeni sporazumi o priznanju krivice iz 2015. godine odnose se na krivična djela pokušaja ubistva i kriminalno udruživanje i računarska prevara, 19 sporazuma koji su zaključeni u osam predmeta odnose se na kivična djela neovlašćena proizvodnja, držanje i stavljanje u promet opojnih droga”, kazala je tužiteljka Medenica.

Ona je dodala da su svi zaključeni sporazumi potvrđeni u sudu, osim u jednom predmetu. Međutim, kako je kazala, uvažena je žalba Tužilaštva i predmet je vraćen sudu na ponovno odlučivanje.