Samit o Zapadnom Balkanu u Parizu - Volim Podgoricu

Samit o Zapadnom Balkanu u Parizu

 

Samit o Zapadnom Balkanu je održan u Parizu 4. jula 2016. godine, u okviru Berlinskog procesa približavanja država regiona kroz konkretne projekte. Razgovarali su lideri 12 država – po šest sa Balkana i iz EU. Bila je to prilika da se ocijeni napredak u realizaciji projekata koji su predstavljeni na prethodnom samitu u Beču i za koje su odobrena finansijska sredstva EU, te prezentuju novi koji će biti podržani kroz Zapadno-balkanski investicioni okvir.

Na Poslovnom samitu, koji je organizovao Business France uz podršku francuskog Ministarstva ekonomije, učestvovali su i predsjednik Privredne komore Crne Gore Velimir Mijušković, te predstavnici crnogorske privrede iz sektora saobraćaja, energetike i IT-a.

Skup je otvorio ministar finansija Francuske Michael Sapin, koji je tom prilikom rekao da je veoma bitno da se zadrži evropska perspektiva za zemlje Zapadnog Balkana. On je ukazao da je privredni rast u svim zemljama dostigao već tri odsto, a u pojedinima, pominjući Crnu Goru, naglasio je, čak iznad toga. Važan je razvoj infrastrukture, transportne i energetske, jer će on doprinijeti povećanju konkurentnosti i atraktivnosti zemalja za investitore.

Sesijom pod nazivom Poslovno okruženje i regionalna pitanja, predsjedavao je Alan Richard, specijalni predstavnik za ekonomsku diplomatiju na Zapadnom Balkanu, nekadašnji ministar odbrane Francuske.

Implementacija reformi poslovnog okruženja na Zapadnom Balkanu i finansiranje projekata bila je tema koju je otvorio Johanes Hahn, evropski komesar za proširenje. On se u obraćanju fokusirao na predstavljanje finansijskih alata Komisije, kao i na ostvareni napredak deset projekata potpisanih u 2015, te nove projekte kofinansirane od strane Evropske Komisije.

– Iako je EU upravo ušla u komplikovanu fazu, izgledi za članstvo nastavljaju da podstiču reforme i stabilizaciju u zemljama Jugositočne Evrope. Jedan od najvećih izazova u pripremama zemalja Zapadnog Balkana za EU je restrukturiranje ekonomija da budu tržišno orijentisane i vođene izvozom te investicijama, umjesto uvozom i potrošnjom – rekao je Hahn.

Naglasio je da su izgradnja i povezivanje saobraćajne i energetske infrastrukture srž napora EK da ojača integracije među zemljama Zapadnog Balkana i sa EU, te stoga podstiče njihove evropske perspektive kroz konkretne projekte.

– To znači, fokusirati se na investicije u uspostavljanju te unapređenju saobraćajne i energetske infrastrukture, kao i mreža, da bi se ojačala kičma konkurentnosti ovih zemalja. Ovim se stvaraju prilike za poslove i ljude, a takođe doprinosi razvoju dobrosusjedskih odnosa uz promovisanje mira i pomirenja – kazao je on.

Prema njegovim riječima, potrebno je da zemlje Regiona sprovedu reforme u pomenutim sektorima.

– Povezanost se ne odnosi samo na izgradnju infrastrukture već i na njeno najbolje iskorišćavanje. Investicije bez reformi imaju malo smisla. Tako u energetici nema smisla investirati u prenosne sisteme ako zemlje nijesu voljne da trguju energijom. Ovakva trgovina bi obezbjedila stabilnost snabdijevanja i smanjila potrebu za dodatnim, skupim generatorima. To bi takođe učinilo region “zelenijim”, jer bi se struja iz obnovljivih izvora, poput one iz crnogorskih i albanskih hidroelektrana mogla lako izvoziti susjednim zemljama. U vezi sa ovim naši su stručnjaci već održali prvi sastanak na temu razvoja master plana hidroenergije za Zapadni Balkan – rekao je Hahn.

Što se saobraćaja tiče, Hahn kaže da bi otvaranje željezničkog tržišta lakše privuklo investitore, jer bi znali da tako imaju pristup ne samo nacionalnim segmentima već cijelim koridorima.

– Odlučili smo da obezbijedimo 96 miliona eura za tri projekta željezničke infrastrukture u Srbiji, Albaniji i Kosovu. Takođe, izdvojićemo 50 miliona eura za “zelene mjere”, kao što su energetska efikasnost u stambenim zgradama i mali hidro projekti. To pokazuje predanost EU da obezbijedi milijardu eura kroz grantove do 2020. godine, u cilju kofinansiranja agende povezivanja – rekao je on.

Programe za finansiranje projekata na Balkanu i trenutne izazove u njihovoj realizaciji predstavili su Dario Scannapieco, potpredsjednik Evropske investicione banke, Alian Pilloux, potpredsjednik “Politika i partnerstvo” – Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, Cyril Muller, potpredsjednik za Evropu i centralnu Aziju u Svjetskoj banci, kao i Rolf Wenzel, guverner u Savjetu Evropske razvojne banke.

O izazovima sa kojima se susrijeću ekonomije zemalja Zapadnog Balkana govorili su Vladimir Kavarić, ministar ekonomije Crne Gore, Milva Ekonomi, ministar ekonomije Albanije, Vladimir Peshevski, potpredsjednik Vlade Makedonije, Mirko Šarović, ministar za spoljnu trgovinu i ekonomske odnose Bosne i Hercegovine, Dušan Vujović, ministar finansija u Vladi Srbije i Blerand Stavileci, ministar za ekonomski razvoj Kosova.

 

Prikaz ove teme dat je i iz ugla privrednih komora Zapadnog Balkana, predstavljanjem Komorskog investiocionog foruma, koji je osnovan na marginima Bečkog samita prethodne godine, njegovih postignuća i planova. Kako je rečeno, izvoz svake zemlje regiona pojedinačno veoma je mali i moramo da poslujemo zajedno, da se udružujemo, pravimo konzorcijume, osvajamo treća tržišta. To je i razlog da zajedničkim djelovanjem kroz KIF Komore nastoje da pomognu članicama da unapređuju saradnju, podižu nivo konkurentnosti i udružene se predstavljaju na novim tržištima.

Tako su uvažavajući izuzetan značaj dalje implementacije „Berlinskog procesa“ za jačanje regionalne saradnje na Zapadnom Balkanu, predsjednici privrednih komora njegovih zemalja su potpisivanjem Sporazuma o formiranju KIF izrazili, pored ostalog,  inicijativu za aktivno uključivanje u realizaciju konkretnih ciljeva „Berlinskog procesa”.

Prepoznajući važnost unapređenja povezanosti u Regionu za ekonomski prosperitet i evropski put, naglašavajući punu posvećenost implementaciji „Berlinskog procesa“ kroz konstantni dijalog i partnerstvo radi kreiranja jasnog koncepta zajedničkih aktivnosti usmjerenih na jačanje održivog ekonomskog rasta i razvoja, formiranje KIF je prepoznato kao najedakvatniji okvir za davanje doprinosa Komora ovom složenom poslu.

Potpisnice teže da udruženim komorskim djelovanjem, saradnjom i usaglašavanjem aktivnosti stave fokus na razvoj konkurentosti privreda regiona Zapadnog Balkana. Svjesne komplementarnosti ciljeva za čije se ostvarenje zalažu, one su namjerne da uspostave međusobnu saradnju radi: razmjene informacija o tekućim i planiranim investicionim projektima, definisanim, između ostalog, sveobuhvatnim jedinstvenim listama najvažnijih infrastrukturnih projekata vlada zemalja Regiona; predlaganja mjera za podizanje nivoa investicija i poboljšanje poslovne  investicione klime na prostoru Zapadnog Balkana; uključivanja poslovnih zajednica Zapadnog Balkana u realizaciju investicionih projekata, predviđenih Zapadnobalkanskim investicionim okvirom Evropske unije; stvaranja uslova za ubrzani privredni razvoj; davanja inicijative efikasnijeg udruživanja i čvršćeg poslovnog povezivanja.

Komorski investicioni forum pored praćenja realizacije velikih regionalnih infrastrukturnih projekata koji su odobreni od strane Evropske komisije, posvećen je sagledavanju potreba i davanju prijedloga za projekte manje veličine, koji se npr. svrstavaju u sekundarne infrastrukturne projekte, a kojima bi se značajno mogla unaprijediti privredna saradnja u Regionu.

Sa ciljem što konkretnijih i plodotvornijih aktivnosti, Komorski investicioni forum pored Upravnog odbora, čine konkretne tematske radne grupe. Akcenat u prvoj godini postojanja stavljen je na izradu zajedničkih projekata od regionalnog značaja, koji se pripremaju u skladu sa zahtjevima i propozicijama evropskih fondova.

Uz to, Forum je dodatno posvećen zalaganju za otklanjanje preostalih prepreka, razvoj ekonomske regionalne saradnje i poboljšanje poslovno-investicione klime u našim  tržištima.

Konstitutivni sastanak Komorskog investicionog foruma, održan je 21. oktobra 2015. u Budvi, kada su formirane radne grupe, kao i donesen poslovnik o radu Foruma. Pored ovog, održan je sastanak i sa predstavnicima međunarodnih institucija koje pružaju podršku regionalnom razvoju Zapadnog Balkana, a imaju svoje kancelarije u ovim zemljama. Bila je to prilika i da imaju odvojene sastanke sa predsjednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem i predsjednikom Vlade Milom Đukanovićem, kojima je predstavljen ovaj Forum i čijem su radu dali punu podršku.

U nastavku Poslovnog samita, Muriel Penicaud, ambassador za međunarodne investicije i izvršni director Business France, moderirao je sesijom koja se bavila uspješnim projektima u regionu Zapadnog Balkana, u okviru koje su predstavljeni primjer aerodroma u Prištini, farma vjetrenjača u Crnoj Gori (projekat koji realizuje francuski Akuo energy), te primjeri e-usluga , ID kartica i pasoša u Albaniji.

 

Nakon ovoga uslijedili su sektorski okrugli stolovi na temu saobraćajne infrastrukture, energetike i IT-a.

Na okruglom stolu o energetici govorio je i direktor Energetske zajednice Janez Kopač. Predstavio je stanje u smislu interkonektivnosti i integrisanja regionalnog tržišta, a osvrnuo se i na izazove u ZB6 zamljama na polju proizvodnje energije nakon implementacije Direktive o termoelektranama, te na održivu dimenziju energetskog sektora nakon Pariza COP 21. U fokusu njegovog izlaganja našle su se i nove investicione mogućnosti na ZB6 integrisanom energetskom tržištu.

Pametni gradovi, e-uprave i digitalna inovacija su bile tema okruglog stola o IT-u, na kojem je glavni govornik bio Alexandre Zapolski, predsjednik Nacionalne federacije slobodne softverske industrije, predstavnik Syntec numerique u stalnoj skupštini MEDEF-a i izvršni direktor kompanije LINAGORA.

U okviru teme o izazovima digitalne kooperacije na ZB govorio je i Goran Svilanović, generalni sekretar Regionalnog savjeta za saradnju.

Cestama, lukama, željeznicama i aerodromima na okruglom stolu o saobraćaju bavili su se i Jean – Marie Demange, regionalni ekonomski savjetnik za Dunav i Balkan, te Dejan Lasica, generalni menadžer – opservatorija za transport u JIE (SEETO).

Poslovni samit u Parizu bio je prilika i da se najavi predstojeća regionalna ekonomska Konferencija u Budvi, koja će kao i prethodne dvije godine predstavljati nastavak samita o Berlinskom procesu na nivou privrede. Privredna komora Crne Gore će ovaj regionalni skup organizovati u oktobru sa njemačkim partnerom, u kojem će, među oko 500 učesnika, biti ministri ekonomija Zapadnog Balkana, predstavnici komora i privrednici ne samo sa ovog područja već i iz Njemačke, Austrije i Francuske. O ovom skupu je zaključujući Konferenciju govorio i Alan Richard, ističući njen značaj.

Završnu riječ  na Poslovnom  forumu imao je Emanuel Makron, francuski ministar ekonomije, industrije i digitalnog sektora, koji je istakao da su Privredne  komora zapadnog Balkana primjer odlične saradnje u regionu, a Komorski investicioni fórum dobar instrument za privlačenje investicija.

Samit kojem je prisustvovalo i oko 30 privrednika ZB i 50 francuskih kompanija iskorišćen je i za B2B sastanke, u kojima su svakako učestvovali i predstavnici crnogorske delegacije.

Istog dana, održan je i upravni odbor KIF ZB, na kojem su o značaju ekonomskog povezivanja ZB u smislu njegove dalje integracije u evropsko tržište kao gosti govorili Dominique Brunin, direktor za međunarodne poslove, industriju, business intelligence i inovacije, Privredne komore Francuske i potpredsjednik predstavnik GD za proširenje koji se osvrnuo na ulogu Komora u Berlinskom procesu. Oni su bili gosti UO KIF-a, baš kao i Goran Svilanović, koji je predočio mogućnosti involviranja Foruma u radni program Regionalnog centra za saradnju 2017/2019.

Pomenuta gospoda bili su gosti na UO KIF-a, a naredni sastanak biće održan 7. septembra u Sarajevu.

Boravak u Parizu bio je prilika da se predsjednik Mijušković sretne i razgovara sa gospodinom Richardom, ministrima ekonomije iz Regiona, predstavnicima Business France-a, EBRD-a, Energetske zajednice, predsjednikom francuske komore Andre Marconom, kao i predstavnicima brojnih kompanija koje su bile učesnice Samita.

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com