Od davnina mu se pripisuju izuzetna mistična moć – njime se štiti novorođenče, kite momci i djevojke, domaćin se za Božić, kao i položajnik i djever na svadbi.
Bosiljak ima mnoge narodne nazive: bosiok, bosilje, bažuljak, vasleđen, velsagen vesligen, fesliđan, mislođen, mislođin. Opjevan je i u narodnoj poeziji, a u našem narodu bosiljak je sveta biljka i ima simboliku vjerskog i duhovnog karaktera.
Smatra se da su bosiljak u ove krajeve donijeli hodočasnici u srednjem vijeku. Po nekim predanjima, nikao je na grobu cara Uroša, a po nekim od suza Svetog Save.
Kasnije je postao i simbol ljubavnih odnosa, ali i bračne ljubavi. Vjerovalo da miris bosiljka stvara ljubav, obezbjeđuje ljubavnu sreću, a da je bosiljak u prozoru poziv ljubavniku.
Djevojke su koristile bosiljak kao parfem, a stručak bosiljka stavljale za pojas u struku. Pošto je oko njih prekrasno mirisalo, vjerovalo se da će imati mnogo udvarača. Djevojke su ga slale momcima na dar, a nevjeste ga „začaravale“ u jelu svojim muževima.
U narodnim pjesmama bosiljak je opjevan od davnina. U narodnoj pjesmi “Nije za svakog smilje” iz 1844. godine, smilje djevojci tiho progovara: „Nisam raslo za popu u crkvi, za crkvu je kitnjasto bosilje.“ U narodnim ljubavnim pjesmama bosiljak je uglavnom djevojački cvijet, simbol ženske ljubavi, pa ga zovu i ženskim cvijećem.
Kaže se i da u bašti treba prvo zasaditi bosiljak, pa onda ostalo cvijeće.
Postoji i vjerovanje da ako potopimo bosiljak u vodu tri dana i prospemo nakon tri dana tu vodu na kućni prag, on će nam donijeti novac, uspjeh i otjeraće zlo.
Za poboljšanje ljubavnih odnosa, stavite ga u kuhinju, u neku otvorenu posudu sa vodom, a vodu menjajte svake nedelje.
Bosiljak štiti i od zla. Pomiješajte ruzmarin sa bosiljkom i koristite kao zaštitno sredstvo protiv negativnosti. Vjeruje se da zlo ne može ostati tamo gdje je bosiljak.
