USTAVNI SUD ODLUČIO: Smanjenje naknada u skladu sa Ustavom

Izmjene i dopune Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti u skladu su sa Ustavom, odlučio je Ustavni sud Crne Gore, javlja MINA.

Tim zakonom naknade su smanjene sa 336 na 264, odnosno sa 192 na 144 eura, zbog čega njihove korisnice protestuju od 2. marta ispred crnogorskog parlamenta, a neke od njih deset dana štrajkuju glađu.

One su saopštile da neće prestati sa protestima dok im se naknade na vrate na ranije iznose.

Crnogorska Vlada je ranije ocijenila da su izmjene Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti u saglasnosti sa Ustavom i pravnom poretkom države.

Tokom diskusije koja je prethodila odluci, sudije Ustavnog suda su zastupale različite teze o tome kakav stav bi trebalo zauzeti kada su u pitanju inicijative koje se odnose na Dopune, odnosno Izmjene Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti.

Dopune Zakona kojim su uvedene trajne naknade usvojene su u julu, 2015. Protiv takvih rješenja, još 23.02.2016. podnijeta je inicijativa za ocjenu ustavnosti, a Ustavni sud je svojim rješenjem od 29.12.2016. pokrenuo postupak za ocjenu ustavnosti. Skupština još nije dala mišljenje na to rješenje.

Istog dana, Skupština je izvršila izmjene i dopune Zakona kojim umanjuje iznose trajnih naknada. Na rješenja iz Zakona kojim su majkama umanjene naknade, u januaru ove godine, poslanici Demokrata, DNP i Unija slobodnih sindikata podnijeli su inicijativu za pokretanje postupka za ocjenu ustavnosti odredaba o umanjenju naknada.

Gogić i Iličković: U pitanju je kršenje prava na svojinu

Tokom diskusije, sudije su raspravljale o tome kakav stav bi trebalo zauzeti – da li da se raspravlja o samo posljednjem predmetu, koji je i bio na dnevnom redu  sjednice, odnosno da li bi trebalo sačekati da taj predmet bude doveden do kraja, te tek potom diskutovati o drugom predmetu. Predloženo je i da se o oba predmeta raspravlja istovremeno.

Predsjednik Ustavnog suda Dragoljub Drašković kazao je tokom sjednice da bi trebalo raspravljati samo o tome je li smanjenje naknada u skladu sa Ustavom.

Sudija Milorad Gogić i sudija Miodrag Iličković zastupali su stav da bi o predmetima trebalo odlučivati zajedno ili sačekati okončanje prve inicijative.

Gogić je podsjetio da su korisnice naknada pravo ostvarile na osnovu zakona prema kojem su one definisane kao “doživotno” davanje. Izmjenama i dopunama, kako je rekao, taj termin je izbrisan.

Korisnicama je Izmjenama Zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti iz januara, 2016, garantovano davanje u iznosu od 70, odnosno 40 odsto prosječne neto zarade ostvarene u godini koja prethodni godini ostvarivanja tog prava.

Zakonom o Izmjenama i dopunama zakona o socijalnoj i dječijoj zaštiti, koji je usvojen krajem 2016, Vlada je izbrisala termin „doživotne“, definisala fiksan iznos naknada i umanjila ih sa 336 na 264, odnosno sa 192 na 144 eura.

Gogić i Iličković smatraju da je u pitanju kršenje prava na svojinu, odnosno mirno uživanje imovine.

Naknade se, prema riječima Gogića, mogu smatrati imovinom i da ona je smanjenjem ugrožena.

Podsjetili su da je, prema podacima Monstata, pravo na naknadu steklo 4.100 žena iz radnog odnosa, odnosno 4.700 onih koje su se odrekle penzije u korist ovog davanja.

Gogić objašnjava da su žene koje su prihvatile naknadu vjerovale u zakon, na osnovu kojeg su ostvarile to pravo i koji im je u tom trenutku garantovao da je njihovo pravo “doživotno”.

“Zakon je to tako postavio”, rekao je on.

Govoreći o Izmjenama Zakona, on je rekao i da se definicijom da se pravo na naknade “nastavlja”, ne može smatrati “doživotnim”.

“To nije isto. Ako se nastavlja, može i da se prekine”, rekao je on.

Država mora da obrazloži javnim interesom smanjenja socijalnih davanja

Komentarišući Izmjene Zakona kojim su umanjene naknade, Iličković je rekao da se tom verzijom zakona mijenja potpuno metod obračuna, a ne samo iznos i da su naknade, koje su ranije zavisile od prosječne neto zarade, tim zakonom “zakucane”.

“I one ne mogu biti promijenjene do novog zakona. I to je loše”, rekao je on.

Gogić i Iličković su, tokom diskusije, kazali i da država može da smanjuje iznose socijalnih davanja i penzija, ali da to mora biti obrazloženo javnim interesom. Gogić je rekao da je preporuka Komiteta UN za ekonomska socijalna i kulturna prava povećanje minimalnim zarada i socijalnih davanja.

Kazali su i da država nije postigla ravnotežu smanjujući javnih funkcionerima zarade za tri do osam odsto, a majkama za 25.

“Naknade su umanjene između 21 i 25 odsto, čak je smanjenje veće kod korisnica koje su ostvarile pravo na niže naknade”, dodali su oni.

Majke već više od 20 dana protestuju zbog izmjena Zakona o socijalnoj i dječjoj zaštiti, a jedan dio njih već dvanaesti dan štrajkuje glađu.

Naknade su krajem prošle godine smanjene glasovima 42 poslanika.

(Vijesti)