Novi zakon o visokom obrazovanju: Hoće li svi morati biti masteri?

Vlada je prošle nedjelje usvojila Prijedlog zakona o visokom obrazovanju i taman kad smo pomislili da će budući studenti koji ove godine upisuju fakultet znati koliko godina treba da idu na studije da bi,recimo, radili kao nastavnici u školi, ispostavilo se da smo previše nadali.

Sada učiteljice mogu da rade u školi, ako imaju ukupno 240 kredita, odnosno četiri godine studija. Oni koji ove godine krenu na studije, prvo će morati da završe osnovne studije i steknu diplomu bačelora sa 180 kredita i da nakon toga upišu postdiplomske u trajanju od dvije godine i steknu zvanje mastera od 300 kredita. Hoće li učiteljici trebati tri ili pet godina, i hoćemo li produkovati sve same magistre, pitanje je koje će biti riješeno drugim zakonima. Isti je slučaj i sa zapošljavanjem u javnoj upravi, za koju je bilo potrebno uglavnom 240 kredita. Ili za polaganje pravosudnog ispita.

U većini postojećih sistematizacija, i u državnom i privatnom sektoru za visoku školsku spremu predviđa stepen VII1 (bačelor 240 kredita odnosno specijalista 240 kredita). I sve će ove sistematizacije morati da se mijenjaju, a poslodavci će dalje određivati gdje će definisati da traže VI stepen bačelora (180 kredita) ili master (300 kredita).

Zna se da se ništa ne zna: Od Ministarstva prosvjete nijesmo uspjeli da dobijemo odgovore na ova pitanja. Nezvanično saznajemo, da nije razlog što neće da odgovore, nego što ne znaju odgovor. Ima vremena, dok ova generacija završi trogodišnje studije, riješit će se i to. To što studenti ne znaju hoće li morati ići tri ili pet godina na studije, manje je bitno. Bitna je reforma.

 “Za većinu profesija trogodišnje studije su nedovoljne, tako da će većina ranijih četvorogodišnjih programa preći na petogodišnje, pa ćemo imati „poplavu“ magistara.  Izgleda da niko nije razmišljao o onima koji ne mogu da završe postdiplomske studije. Za šta su školovani i koje će poslove oni moći da obavljaju sa znanjem iza kojeg  je trogodišnji bačelor?”, kaže za Portal Analitika bivši ministar prosvjete, akademik Slobodan Backović.

Ono što se zna, nakon usvajanja predloga zakona, je da će se diploma prilikom zapošljavanja onima koji su starom sistemu završili četvorogodišnje studije računati prilikom zapošljavanja kao diploma mastera. Isto je i za one koji su “po Bolonji”” specijalisti, odnosno koji su završili četvorogodišnje studije. I njima će  se diploma prilikom zapošljavanja vrednovati kao diploma mastera, odnosno petogodišnjih studija. Da preciziramo, njima će prilikom zapošljavanja biti poklonjeno 60 kredita. To bi, kao, trebalo da bude kompromisno rješenje. Kao da se ide na fakultet da bi diplomu okačili na zid, a ne da bi pokušali da nađu kakav takav posao. To rješenje ne važi za one koji hoće dalje da se školuju i doktoriraju.Oni će prije doktorata morati da uče još jednu godinu.

“Jasno je da izjednačavanje diploma sa različitim ECTS nije moguće. Koliko vidim, u Nacrtu zakona predlažu da nosioci tih diploma imaju jednaka prava prilikom zapošljavanja. Zašto se to pitanje reguliše ovim Zakonom, a ne Zakonom o radu ostaje nejasno. Otvoreno pitanje ostaje i prepoznavanje bačelor diploma sa 240 ECTS koje će nam doći iz inostranstva”, kaže akademik Backović.

 Besplatno školovanje: Novim predlogom zakona je propisano i da je školovanje za sve studente besplatno a izašlo se u susret studentima državnog Univerziteta da se polaže prijemni za upis na master studije. Na taj način će se, ističu, moći upisati samo oni koji znaju i izbjeći takozvano pranje diploma-da se osnovne studije završavaju na privatnim ili fakultetima u okruženju sumnjivog kvaliteta sa visokim prosjekom i da ti studenti imaju prednost prilikom upisa na specijalističke studije na državnom.

Ove godine je ostao isti broj studenata kao i lani, na onim programima koji su dobili akreditaciju. Kako su neki programi ukinuti realno će biti manje upisanih studenata, tako da se nezvanično procjenjuje da izdvajanja iz budzeta neće biti pretjerano veća. Koliko će tačno biti, naravno da se ne zna. Pominje se cifra od oko milion eura.

Akademik Backović, međutim, navodi da ako upis u prvu godinu u narednih par godina ostane na ovogodišnjem nivou, za pet godina na UCG će studirati oko 10.000 studenata na budžetu i oko 7.000 samofinansirajućih, koji obnavljaju godinu. Za školovanje budžetskih trebaće minimum 25 miliona eura. ” Da li smo sigurni da ćemo moći da od građana i privrednika dobijemo ovaj novac, a da to ne bude udar na njihove prihode? Da li smo procijenili uticaj na politiku zapošljavanja? Kakav će biti uticaj na realnu kompetitivnost u visokom obrazovanju i osposobljavanje mladih za uspješan ulazak u svijet rada i za uspješan doprinos razvoju društva?Ako smo na ova i slična pitanja kritički odgovarali, onda smo donijeli istorijsku odluku”, kaže on.

 Finansiranje besplatnog školovanja: Na pitanje finansija je posebno ukazivano iz Centra za građansko obrazovanje.

“Nejasno je uporno odbijanje ministra da uključi u izmjene one odredbe koje povećavaju nivo transparentnosti finansijskog rukovođenja na UCG, a posebno imajući u vidu da će UCG postati sada mnogo veći korisnik budžetskih sredstava nego ranijih godina, kao i da se javno u cjelini objavljuju magistarske i doktorske teze akademskog osoblja na UCG i onih koji ta zvanja steknu na UCG a što bi bio efikasan doprinos borbi protiv brojnih do sada identifikovanih akademski nečasnih radnji”, kazala je ranije medijima izvršna direktorica CGO-a Daliborka Uljarević.

I samo rješenje 3+2+3 je dosta kritikovano – i danas se postavlja pitanje zašto za neke programe nije ostalo rješenje da osnovne studije traju četiri godine.

“Ranije rješenje da osnovne studije (bačelor) traju četiri godine nije bilo slučajno. Naime, četiri godine studija davale su dovoljno jaku podlogu  da može da se počne sa profesionalnom radnom karijerom ili nastavi usavršavanje. Nije slučajno da većina studijski programa u Americi traje četiri godine i da su to najbolji programi”, kaže Backović.

 I jedan od vlasnika privatnog fakulteta UDG Veselin Vukotić je kritikovao to rješenje za Pobjedu i ukazivao na programe u SAD koji traju četiri godine. No, ne spori se da je to rješenje u skladu sa Bolonjskom deklaracijom.

Crna Gora je Bolonjsku deklaraciju počela da primjenjuje 2004. godine, a često se čulo da je ne primjenjujemo na pravi način. U međuvremenu je u mnogi zemljama detaljno preispitani njeni dometi a neki fakulteti, naprimjer, u Hrvatskoj su napustili model studiranja “po Bolonji”.

Skupština Crne Gore će se o novom zakonu izjasniti, kako saznaje Portal Analitika, na sjednici 29. juna. Počeće da se primjenjuje od ove studijske godine. Vidjećemo hoće li biti kakvih amnadmana i hoće li ko “uzeti u razmatranje” ovaj zakon.

Ako se bude imalo kad od “državnog udara”, Rusije i sličnih velikih tema…

(Portal Analitika)