Građani pojedine ljekove još moraju da plaćaju u privatnim apotekama - Volim Podgoricu

Građani pojedine ljekove još moraju da plaćaju u privatnim apotekama

Projekat “Sa receptom u privatne apoteke” nedavno je zaživio, a kako su iz Fonda za zdravstveno osiguranje (FZO) isticali, njegov glavni cilj je veća dostupnost i snabdjevenost ljekovima.

Međutim, posljednjih dana se više građana obratilo Dnevnim novinama žaleći se na to da ljekove, za koje im je ljekar napisao recept, ipak moraju da plate kako u privatnim, tako i u državnim apotekama.

Tako Žana Ćetković, koju je ekipa DN zatekla ispred jedne privatne apoteke u Podgorici kaže da je upravo probala da uzme lijek na recept, ali da ga u apoteci nema.

“Evo sad sam bila u privatnoj apoteci, ali nemaju lijek koji bi trebalo na recept da podignem. Ranije kada sam uzimala, uglavnom ih je bilo, ali sada izgleda nema. Riječ je o lijeku za reumu”, kazala je Ćetković.

Sličan problem imala je i njena sugrađanka Dragica, koja još nije podizala ljekove na recept u privatnim apotekama, ali kaže da ih je i u Montefarmu morala platiti.

“Još nijesam podizala ljekove u privatnim apotekama, a u Montefarmu, mnoge ljekove koje koristim moram da kupim. Oni obični, koji su jeftini dobijaju se na recept, ali najgore je što njih nekad ni nema. U našoj apoteci na primjer ljekovi dolaze srijedom. Vjerovatno da postoji neki dogovor sa doktorima koliko treba ljekova izdavati. Mislim da ukoliko se neki mjesec više njih izda, ne možeš ih dobiti. Ipak, imam rodbinu u Srbiji, pa se nekako snalazim. Ovdje su ljekovi duplo skuplji. Ovdje najviše fale ljekovi za zglobove, za štitnu žljezdu. U cijenama se razlikuju ljekovi iz kardiologije”, priča Dragica.

Dvije vrste lagera

Ovakvu situaciju nijesu očekivali u JZU Apoteke Crne Gore Montefarm, gdje kažu da je snabdjevenost ljekovima uredna.

“Naše apoteke su uredno snabdjevene, tako da nema deficitarnih ljekova i medicinskih sredstava. Uostalom, naši građani posredstvom recepata ljekove mogu dobiti i u privatnim apotekama, pa vjerujemo da neće biti nikakvih poteškoća”, saopštili su DN iz Montefarma.

S druge strane, vlasnica jedne privatne apoteke Jadranka Vuković objašnjava za DN da postoje dvije vrste lagera, komercijalni i tenderski, pa se tako ljekovi sa komercijalnog lagera kupuju, dok su ljekovi sa tenderskog lagera oni iz veledrogerija i izdaju se na recept.

“Kada je u veledrogerijama nestašica određenog lijeka mi ga prodajemo sa komercijalnog lagera. Komercijalni lager smo nabavili po punim cijenama i jedino tako možemo da ga izdajemo za novac. Takođe, može da se desi da su određeni ljekovi neproporcionalno otišli u određene apoteke, tako ih u nekima ima, dok su u drugima deficitarni”, kaže Vuković.

Ona ipak napominje da je potrebno vrijeme da ovaj sistem zaživi, te da se i ranije pokazalo da su privatne apoteke mobilne i da mogu da izađu na kraj sa ovakvim problemima.

“I ranije su se javljali problemi, ali privatni sektor je mobilan i oni će se riješiti. Svuda u okruženju se radi na takav način, tako da bi trebalo i kod nas to da zaživi”, naglasila je Vuković.

Direktor Fonda zdravstva Sead Čirgić podsjeća da je problem vezan za pojedine ljekove, koji se u nekim privatnim apotekama ne mogu dobiti na recept, postojao i 2015. godine, kada su privatne apoteke takođe bile u ugovornom odnosu sa Fondom, a vezan je za trenutnu listu ljekova.

“Privatne apoteke su potpisale ugovor sa Fondom da će izdavati ljekove na teret sredstava Fonda po dostavljenom cjenovniku. Cjenovnik sadrži sve ljekove po INN-u, Internacionalnom nezaštićenom nazivu lijeka i cijene svih ljekova su preračunate, na osnovu cijena prvorangiranih ljekova koje je ZUA “Montefarm” postigao tenderskom nabavkom. Ukoliko privatna apoteka nema po tim cijenama dostavljen lijek iz veledrogerije, koja ga snabdijeva, a ima lijek istog sastava i dejstva, nema razloga da ga pacijent odbije, jer svi lijekovi koji se nalaze u prometu u Crnoj Gori su dobili dozvolu za prometovanje od nacionalne Agencije za ljekove i medicinska sredstva, dakle razlika je samo zaštićenom nazivu lijeka, ali ne i u dejstvu i sastavu”, pojasnio je Čirgić.

Međutim, kako dodaje, u situacijama kad pacijent insistira na ciljanom-određenom zaštićenom nazivu lijeka, a dobije ponuđeni lijek istog sastava i dejstva, privatna apoteka može da ga proda u skladu sa njegovim režimom propisivanja.

Izdato više od 120.000 recepata

Čirgić napominje da u prilog njegovoj tvrdnji da sistem ipak funkcioniše po planu govori činjenica da je do sada od početka realizacije projekta u privatnim apotekama izdato već oko 120.000 recepata.

“Do današnjeg dana ukupno je realizovano preko 120.000 recepeta, odnosno izdato je preko 165.000 kutija ljekova od strane privatnih apoteka, što govori da se najveći broj recepata ipak realizuje, a za pojedinačne ljekove kod kojih se javlja problem očekujemo da ćemo imati trajno rješenje problema donošenjem nove liste ljekova koja će sadržati osnovnu i doplatnu listu”, naglasio je Čirgić.

Podsjećanja radi, građani od 1. oktobra sa receptom mogu podizati ljekove i u 167 privatnih apoteka sa kojima je Fond zdravstva potpisao ugovor.

Čirgić je ranije za DN istakao da će ovaj sistem pružiti puno pogodnosti građanima.

“Za građane znači veća dostupnost u ostvarivanju prava iz obaveznog zdravstvenog osiguranja”, rekao je Čirgić.

Takođe, iz Ministarstva zdravlja su naglasili da se ovom odlukom otvara prostor za jednaku utakmicu jer će imati jedinstvene cijene za sve i tržište će biti uređeno.

“Vlada je privatnim apotekama omogućila da, ukoliko žele, mogu da uđu u ugovorni odnos sa Fondom, ali Fond prvo mora raspisati konkurs. Oni su sada pravno izjednačeni”, kazali su tada DN iz Ministarstva zdravlja.

Projekat “Sa receptom i u privatne apoteke” sprovođen je i 2015. godine, međutim, u oktobru iste godine, upravni odbor Fonda odlučio je da raskine ugovore.

Razlog je bio nedostatak novca, jer je privatnicima već tada bio uplaćen predviđeni iznos za 2015. Protiv nastavka projekta bio je i tadašnji ministar zdravlja Budimir Šegrt.

Farmaceuti imaju tehničke probleme

Vuković za DN kaže da od početka umrežavanja privatnih apoteka u javni zdravstveni sistem, farmaceuti imaju tehničkih problema.

Podsjećanja radi, u septembru ove godine, po dva farmaceuta iz privatnih apoteka završili su obuku za korišćenje namjenske aplikacije za realizaciju recepata, međutim, Vuković tvrdi da na obukama nijesu dobili dovoljno informacija o tome “šta smiju, a šta ne”.

“Mi radimo po njihovom planu i programu. Moglo je da bude više pojašnjenja o sistemu. Od početka se javljaju tehnički problemi, dok mi ukucamo sve šta treba i uzmemo podatke pacijenata. Sve je to moglo da bude bolje u tehničkom smislu, modernije, elegantnije. Ipak, naglašavam, ovo je tek početak, vjerujem da će sve bolje funkcionisati”, rekla je Vuković i dodala da ih ovih dana očekuje i sastanak sa inspektorkom po pitanju izdavanja lijekova na recept.

Čirgić, s druge strane, tvrdi da primjedbi farmaceuta do sada nije bilo i da informacioni sistem funkcioniše bez problema.

“Vezano za informacioni sistem, Fond nije dobio nijedan zahtjev niti primjedbu od strane farmaceuta tako da ukoliko pojedinim farmaceutima trebaju dodatna pojašnjenja mogu se obratiti Sektoru za informacione tehnologije čije brojeve imaju. Informacioni sistem funkcioniše bez problema”, naglasio je Čirgić.

Dnevne novine

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com