U prvih devet mjeseci ove godine Crna Gora je, prema preliminarnim podacima Monstata o spoljnotrgovinskoj robnoj razmjeni, izvezla robu vrijednu 272,7 miliona eura, što je 17,8 odsto više u odnosu na isti prošlogodišnji period. Crna Gora najviše izvozi aluminijum, boksite i električnu energiju, a ovogodišnjem rastu izvoza najviše je doprinio rast izvoza mineralne rude, odnosno prvenstveno boksita za 23,1 milion eura.

Obojeni metali

Ekonomska analitičarka i direktorica Instituta za strateške studije i prognoze Jadranka Kaluđerovićocijenila je da crnogorski izvoz nije previše diverzifikovan i da se prije svega bazira na tradicionalnim, velikim proizvodnim sistemima.

“U strukturi izvoza, prema standardnoj međunarodnoj trgovinskoj klasifikaciji, najviše su zastupljeni proizvodi svrstani po materijalu (sektor 6), u iznosu od 77 miliona eura, koji čine obojeni metali 52,9 miliona eura i gvožđe i čelik 13,1 milion eura”,  kazali su iz Monstata.

To pokazuje da u strukturi crnogorskog izvoza i dalje dominiraju proizvodi Kombinata aluminijuma i Zeljezare. Izvoz obojenih metala, odnosno prvenstveno aluminijuma u prvih devet mjeseci ove godine povećan je 8,44 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period. U tom periodu izvoz gvožđa i čelika je porastao 9,68 odsto.

Izvoz mineralne rude, odnosno prvenstveno boksita, u prvih devet mjeseci iznosio je 49,5 miliona eura i povećan je za čak 87,53 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period.

U prva tri kvartala vrijednost izvezene električne energije je iznosila 19,6 miliona eura, što je za 18,7 odsto manje u odnosu na isti prošlogodišnji period.

Najveći spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Srbija sa 45,7 miliona eura, Bosna i Hercegovina sa 34 miliona eura i Hong Kong sa 23,7 miliona eura. Spoljnotrgovinska robna razmjena bila je najveća sa potpisnicama Centralnoevropskog sporazuma o zoni slobodne trgovine (CEFTA) i Evropskom unijom.

Ukupna spoljnotrgovinska robna razmjena Crne Gore u prvih devet mjeseci iznosila je 1,95 milijardi eura, što je 9,4 odsto više u odnosu na isti period prošle godine.

“Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 16,2 odsto i veća je u odnosu na isti period prošle godine, kada je iznosila 14,9 odsto”,  naveli su iz Monstata.

Nema promjena

Ekonomska analitičarka i direktorica Instituta za strateške studije i prognoze (ISSP) Jadranka Kaluđerović navela je da nije riječ o previše diverzifikovanom izvozu i da se on prije svega bazira na tradicionalnim, velikim proizvodnim sistemima.

“Makroekonomski model Crne Gore na kojem ISSP radi već deset godina, a tokom posljednje dvije ga intenzivno unapređuje uz podršku KOF instituta za ekonomske projekcije iz Švajcarske, projektuje nastavak rasta izvoza roba i to po stopi od oko četiri odsto tokom 2017. godine. U tako kratkom periodu ipak se ne može očekivati značajnija promjena u strukturi izvoza”,  kazala je Kaluđerović Pobjedi.

Ona je naglasila da je pri analizi strukture izvoza vrlo bitno uzeti u obzir i dio proizvoda koji je proizveden kod nas, a koji konzumiraju turisti kada dođu u Crnu Goru. Riječ je prije svega o hrani.

“Ovaj dio proizvodnje takođe predstavlja izvoz, iako se on ne evidentira u platnom bilansu. S obzirom na očekivane buduće pozitivne trendove u turizmu može se očekivati i rast ovog segmenta izvoza, iako to neće biti vidljivo u podacima koji se odnose na platni bilans. Međutim, doprinijeće diverzifikovanijoj strukturi izvoza”,  rekla je Kaluđerović.

Nove ideje

Govoreći o mogućnosti povećanja izvoza pojedinih crnogorskih proizvoda i smanjenju spoljnotrgovinskog deficita, ona je navela da rezultati istraživanja koje je ISSP radio sa 50 hotela i megamarketa iz Crne Gore pokazuju da su osnovni razlozi zbog kojih ne nabavljaju proizvode od domaćih proizvođača njihova nemogućnost da kontinuirano obezbijede proizvode standardnog kvaliteta u dovoljnoj količini.

“Ovo može biti signal za nove biznis ideje koje bi imale za cilj da organizuju manje proizvođače. Ovo je samo jedna od beskonačno mnogo mogućnosti koje postoje na tržištu. Svaki proizvod koji se konzumira bilo u Crnoj Gori, bilo u drugim zemljama može biti šansa za biznis ideju. Ipak samo onaj proizvod koji je bolji od konkurencije naći će svoje mjesto na tržištu, kako na domaćem tako i na međunarodnom”,  istakla je Kaluđerović.

Ona smatra da odgovor na pitanje gdje je šansa za povećanje crnogorskog izvoza ne mogu dati ekonomski analitičari već, kako kaže, preduzetnici ,,oni koju su u stalnoj potrazi za novim šansama na tržištu”.

Kaluđerović očekuje da će to sve više biti mladi ljudi sa, kako je navela, svojim inovativnim kreacijama iz oblasti kao što su IT i softverske tehnologije i razne kreativne industrije.

“Odgovor koji ja kao ekonomski analitičar mogu dati je šta država treba da radi, odnosno ne radi kako bi se stvorio ambijent koji bi omogućio povećanje izvoza. Država ne treba da daje subvencije i ne treba da pomaže pojedinačna preduzeća. Država treba da pojednostavi administrativne procedure, smanji fiskalne namete i omogući efikasnu zaštitu privatne svojine. Treba da pusti tržište da slobodno funkcioniše”,  zaključila je Kaluđerović.

Izvoz mesa veći skoro deset odsto

Prema podacima Monstata, izvoz hrane i živih životinja u prvih devet mjeseci ove godine iznosio je 18,6 miliona eura i neznatno je veći u odnosu na isti prošlogodišnji period. U prva tri kvartala dominira izvoz mesa i prerađevina od mesa sa 7,6 miliona eura i povećan je za 9,7 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period. Crnogorski izvoz pića je u prvih devet mjeseci iznosio 11,6 miliona eura i povećan je za 2,8 odsto u odnosu na prva tri prošlogodišnja kvartala.

Kaluđerović: Spoljnotrgovinski deficit nije problem

Kaluđerović smatra da je pogrešno posmatrati spoljnotrgovinski deficit u kontekstu opasnosti.

“To nije dug, nije minus na računu koji se mora platiti jednog dana. U sistemu slobodnog tržišta i dominantno privatne svojine, kakav je naš, trgovinski deficit ne predstavlja problem”,  tvrdi Kaluđerović.

Prema njenim riječima, spoljnotrgovinski deficit je izraz dobrovoljnih aktivnosti pojedinaca i preduzeća, baš kao i suficit.

“Deficit je rezultat želja naših građana i odluka koje slobodno donose u skladu sa tim željama. Dodatno, on je rezultat poslovne aktivnosti preduzeća koja dio onog što im je potrebno za proizvodnju moraju nabaviti iz uvoza”, kazala je Kaluđerović.

Pobjeda