INTERVJU: “Otvorili smo i sačuvali 8.300 radnih mjesta u ovoj godini, u 2018. krediti i bez hipoteka za neke kategorije” - Volim Podgoricu

INTERVJU: “Otvorili smo i sačuvali 8.300 radnih mjesta u ovoj godini, u 2018. krediti i bez hipoteka za neke kategorije”

Investiciono razvojni fond (IRF) je tokom 2017. godine, kroz plasiranje kreditnih sredstava, otvorio  ili sačuvao 8.300 radnih mjesta, a plan za 2018. godinu je plasiraranje 140 miliona eura, kao i formiranje Garantnog fonda kroz koji će odredjene kategorije aplikanata, poput žena ili mladih – koji nemaju kolaterale – moći da povuku sredstva za početak biznisa.

Kako je u intervjuu za Portal Volim Podgoricu rekao Zoran Vukčević, direktor IRF-a, dominantan cilj ove finansijske institucije će, i u predstojećoj godini, biti podrška razvoju preduzetništva i ukupnog, ekonomskog razvoja Crne Gore.

Investiciono razvojni fond je tokom 2017. godine imao brojne aktivnosti, kreditne linije, i plasirano je dosta sredstava za nove projekte i unaprijedjenje postojećih. Da li je prebačen plan od 120 miliona eura?

IRF je u ovoj godini zahvaljujući velikom angažmanu uspio da ostvari sve zacrtane zadatke i ciljeve, i time postavi nove, veće, granice za narednu poslovnu godinu. Kao finansijska institucija koja podržava projekte koji imaju značajan uticaj na životni standard građana Crne Gore, a samim tim i na otvaranje novih radnih mjesta, IRF je samo u 2017. godini, do 15. decembra, odobrio 164,5 mil EUR kredita. IRF-u kao razvojnoj instituciji nije primarni cilj ostvarenja profita, već podrška razvoja preduzetništva i ukupnog, ekonomskog razvoja Crne Gore.

Dominanatan dio plasmana čine dugoročni i kratkoročni krediti u iznosu od 107,1 mil EUR, dok se preostalih 57,4 mil EUR odnosi na faktoring finansiranje kroz otkup potraživanja. Tokom 2016. godine, IRF je plasirao 128,5 mil EUR tako da je u 2017. godini, do 15. decembra, ostvaren rast od 30%. Ono što je od posebnog značaja je povećana kreditna aktivnost IRF-a u sjevernom regionu, kao i u opštinama ispod prosjeka razvijenosti države gdje su ulaganja za 2017. godinu kroz dugoročne plasmane veća za 58%, a kroz faktoring finansiranje čak za 30%.

Ovakvi rezultati ipak ukazuju na to da IRF kroz svoje djelovanje direktno daje podsticaj rastu investicione aktivnosti i kreiranju konkurentnih uslova na tržištu koji motivišu pojedince, preduzetnike i upravljačke strukture preduzeća da osmišljavaju nove ideje za osnaživanje svog poslovanja ili pak mlade ljude da preuzmu stvar u svoje ruke, otpočnu sopstveni biznis i riješe egzistencijalno pitanje na način što će sebi i drugima otvoriti nova radna mjesta i time postati ekonomski nezavisni.

Možete li sumirati rezultate, u brojkama, i dati Vašu ocjenu onoga što je uradjeno?

IRF je do prije neku godinu na godišnjem nivou plasirao po 10 – 15 mil € u crnogorsku privredu, dok je sada naš plasman skoro deset puta veći i iznosi oko 130 – 140 mil EUR godišnje što govori o značajnoj ekspanziji kreditne aktivnosti Investiciono-razvojnog fonda u proteklom periodu.

Jasno je da je najveći uspjeh za IRF kada postavljene ciljeve i zadatke ostvarimo, a u prilog tome govore i podaci koje je ova institucija ostvarila u prethodnom periodu. IRF je od svog osnivanja finansirao crnogorsku ekonomiju sa preko 600 mil EUR čime se može zaključiti da je jedna od vodećih finansijskih institucija u Crnoj Gori.

Pored ostvarenih rezultata, IRF se trudi iz godine u godinu da osluškuje potrebe potencijalnih, ali i postojećih privrednika i naše aktivnosti će i u narednoj godini biti usmjerene na inoviranje postojećih, ali i kreiranje novih finansijskih instrumenata podrške. Takođe, jedan od prioriteta naše institucije je uspostavljanje i razvijanje međunarodne saradnje s obzirom da IRF sredstva za rad obezbjeđuje na međunarodnom tržištu kapitala, pa je ova aktivnost od posebnog značaja i predstavlja uslov za kvalitetne kreditne linije.

Imate li povratne informacije sa terena o efektima realizacije, kao sto su broj novootvorenih radnih mjesta, uspjesnost finansiranih biznisa, uticaj na razvoj pojedinih djelatnosti poput poljoprivrede  itd?

IRF je u ovoj godini, kroz 33 različita programa finansijske podrške, podstakao crnogorska preduzeća na rast i razvoj i takođe, podržao osnivanje novih preduzeća, a sve sa ciljem otvaranja novih radnih mjesta u čemu je i uspio. Zahvaljujući kreditnim plasmanima IRF-a iz 2017. godine, do 15. decembra, otvoreno je i/ili sačuvano preko 8.300 radnih mjesta.

Kada govorimo o uspješnosti finansiranih biznisa, podsjetićemo javnost da IRF u skladu sa svojom poslovnom politikom i te kako vodi računa na koji način će plasirati sredstva, a u prilog tome govore i rezultati – procenat loših plasmana u ovoj godini se kreće od 2,15% do 6,07% (u zavisnosti od toga koji kriterijum primjenjujemo: dani kašnjenja ili klasifikacija plasmana prema regulativi CBCG). Takođe, od kredita odobrenih u 2017. godini koji su tokom ove godine dospijevali za namjensku kontrolu, nemamo nenamjenski okarakterisanih, kao ni djelimično nenamjenski okarakterisanih kredita, dok u 2016. godini od ukupnog broja odobrenih kredita, jedan je djelimično nenamjenski okarakterisan i jedan nenamjenski. Ovi podaci jasno ukazuju na koji način IRF donosi odluke o plasmanu kreditnih sredstava i koliko uspješno realizuje svoje kreditne linije.

Kao što je poznato, IRF kroz programe finansijske podrške pruža podršku postojećim mikro, malim i srednjim preduzećima kroz podsticaj njihovog daljeg rasta i razvoja, sa posebnom pažnjom na prioritetne sektore crnogorske ekonomije kao što su turizam i ugostiteljstvo, poljoprivreda i proizvodnja hrane, proizvodnja, drvoprerada i usluge.

Međutim, ako uzmemo u obzir podatak da je u poljoprivredi stalno zaposleno svega 1,3% od ukupnog broja zaposlenih u Crnoj Gori, onda je podrška ovom sektoru sa ciljem uključivanja što većeg broja članova domaćinstva u proces proizvodnje izazov za IRF. Poljoprivreda i ruralni razvoj će u svakom slučaju ostati jedan od glavnih zadataka IRF-a i u tom pravcu smo obezbijedili posebne kreditne linije za individualne poljoprivredne proizvođače i kroz IPARD Like II u saradnji sa Ministarstvom poljoprivrede i ruralnog razvoja.

Koju kreditnu liniju biste izdvojili u protekloj godini, po atraktivnosti i po rezultatima?

Dosadašnje iskustvo ukazuje da se veliki dio investicione aktivnosti obavlja u okviru turizma i ugostiteljstva, što je razumljivo imajući u vidu je turizam jedan od strategijskih prioriteta razvoja crnogorske privrede. Posmatrajući strukturu finansiranih dugoročnih projekata IRF-a po djelatnostima u 2017. godini, pored sektora turizma i ugostiteljstva, za sada su uslužne djelatnosti, sektor proizvodnje, poljoprivredna proizvodnja i proizvodnja hrane podržani najviše.

Kada govorimo o atraktivnosti kreditnih linija, u ovoj godini je postojalo interesovanje za program podrške green field i brown field investicijama od strane velikih preduzeća i po toj kreditnoj liniji je odobreno preko 20 mil EUR. Posebno nas raduje što je u ovoj godini značajan segment preduzetničkog potencijala prepoznat i kod individualnih poljoprivrednih proizvođača i upravo značajan iznos sredstava, preko 16 mil EUR, uložen je upravo u sektor poljoprivredne proizvodnje i proizvodnje hrane.

Pored pomenutih projekata, u ovoj godini smo olakšali pristup kreditnim sredstvima posebnim ciljnim grupama (žene u biznisu, mladi, visokoškolci, tehnološki viškovi, start up, individualni poljoprivredni proizvođači) za kojima je postojalo, takođe, veliko interesovanje smatrajući da te ciljne grupe zaslužuju posebnu pažnju sa posebnim instrumentima ne samo finansijske, već i nefinansijske podrške što smo uspješno i realizovali u saradnji sa ZZZCG kroz održavanje seminara “Šansa za posao”.

Podrška razvoju preduzetništva tokom 2017. godine je iznosila 9,4 mil EUR, dakle 54% više u odnosu na ostvarenja iz 2016. godine kada su plasmani iznosili 6,1 mil EUR.

Image result for zoran vukcevic direktor irf
Foto printscreen youtube

Kakav je plan za narednu godinu? Koliko sredstava planirate da plasirate na koje djelatnosti ili regije će IRF biti fokusiran, hoće li biti novih kreditnih linija?

U skladu sa potrebama potencijalnih i budućih preduzetnika, novih i postojećih malih i srednjih preduzeća, te cjelokupne crnogorske privrede, planovi IRF-a za narednu godinu su usmjereni na inoviranje postojećih kreditnih linija i uvođenje novih finansijskih instrumenata podrške čime će se obezbijediti povoljna kreditna sredstva.

Polazeći od osnovnog cilja IRF-a, podsticaja otvaranja novih radnih mjesta, bićemo u prilici da kroz nove instrumente podrške obezbjedimo i dodatnu podršku za razvoj preduzetništva i to, prije svega, uvođenjem Garantnog fonda i mikrokreditiranja čime će se omogućiti pristup finansijskim sredstvima što većem broju potencijalnih preduzetnika.

Dakle, preduzetnici mogu očekivati da će novim instrumentima biti omogućen veći nivo dostupnosti finansijskih sredstava i da je IRF za 2018. godinu planirao plasman sredstava za pružanje podrške crnogorskoj privredi u iznosu od najmanje 140 mil €.

Kreditne linije IRF-a za 2018. godinu će se odnositi na:

  • Razvoj preduzetništva, kroz podršku posebnim ciljnim grupama (mladi, početnici, žene, visokoškolci, tehnološki viškovi, individualni poljoprivredni proizvođači, zanatlije, inovativno preduzetnišvo, ICT biznis, klasterska proizvodnja, osobe sa invaliditetom i slično);
  • Podršku postojećim mikro, malim, srednjim i velikim preduzećima, kroz podsticaj njihovog daljeg rasta i razvoja, sa posebnom pažnjom na prioritetne sektore crnogorske ekonomije (turizam i ugostiteljstvo, poljoprivreda i proizvodnja hrane, proizvodnja,  usluge, ICT  i slično);
  • Podršku preduzećima, kroz održavanja i/ili poboljšanja likvidnosti (kratkoročna kreditna sredstva, refinansiranje postojećih kreditnih sredstava, faktoring finansiranje, trajna obrtna sredstva i slično);
  • Podsticaj konkurentnosti crnogorskih proizvoda/usluga na drugim tržištima (kreditna sredstva namijenjenja pripremi proizvodnje i uslugama za izvoz) uključujući i osiguranje izvoza
  • Podrška realizaciji green field i brown field investicija;
  • Podršku infrastrukturnim projektima, projektima od ekološkog, lokalnog i državnog značaja i projektima iz oblasti energetike i energetske efikasnosti;
  • Podrška podsticaju preduzetništva kroz dodatne instrumente – Garantni fond i mikrokreditiranje. Ovi instrumenti su namijenjeni mladima, ženama, nezaposlenim visokoškolcima, individualnim poljoprivrednim proizvođačima, tehnološkim viškovima kao i svim onim preduzetnici koji imaju održivu i profitabilnu ideju ali ne mogu da obezbijede dovoljan kolateral za potrebna sredstva ili su im potrebni mikrokrediti da bi realizovali svoju ideju.

Da li će u fokusu biti i Garantni fond koji bi obezbijedio laksi pristup finansijama, posebno početnicima u biznisu?

U proteklom periodu jedan od problema sa kojima se suočavaju početnici u biznisu je nedostatak kolaterala kao sredstva za obezbjeđenje kredita. Uvođenjem Garantnog fonda kao posebnog instrumenta podrške, IRF će stvoriti još jedan mehanizam koji će motivisati potencijalne preduzetnike da se lakše odluče da započnu sopstveni biznis. Kroz ovaj instrument podrške bićemo u prilici da svim zainteresovanim licima koja imaju održive projekte i biznis ideje, a nemaju u dovoljnoj mjeri kolateral koji je zakonom predviđen, omogućimo da kroz šemu Garantnog fonda dođu do realizacije svoje biznis ideje.

Ovaj instrument je namijenjen mladima, ženama, nezaposlenim visokoškolcima, individualnim poljoprivrednim proizvođačima, tehnološkim viškovima, kao i svim onim preduzetnicima koji imaju održivu i profitabilnu ideju. Izdavanjem garancija stvoriće se svi preduslovi za lakši pristup kreditnim sredstvima i na taj način motivisati potencijalni, ali i postojeći preduzetnici da ulažu u biznis.

Kako komentariste ideju da se IRF transformise u Razvojnu banku? Da li bi to uticalo na povećanje kamatnih stopa na kredite koje plasira IRF? 

Postoje razlozi i za i protiv i treba napraviti detaljnu analizu na osnovu koje treba donijeti odluku. Ukoliko bi IRF prerastao u Razvojnu banku i ako bi ta Banka sprovodila sve aktivnosti kao poslovne banke, od davanja kredita, preko depozita do vršenja platnog prometa, to bi automatski značilo i povećanje troškova. U toj varijanti bilo bi upitno plasiranje kreditnih sredstava po uslovima po kojima IRF sada plasira sredstva. Zato je zaista neophodno da se uradi studija izvodljivosti koja bi trebala da odgovori da li je Crnoj Gori potrebna još jedna Banka.

(Volim Podgoricu)

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com