U crnogorskim sudovima je tokom protekle godine vođeno 14 postupaka zbog falsifikovanja diploma, a 12 osoba je zbog ovog krivičnog djela kažnjeno. Međutim, riječ je o diplomama srednjih stručnih škola, pretežno iz regiona, dok diplome sa fakulteta, kako kažu iz Ministarstva prosvjete, u 2017. nijesu bile sumnjive.

Falisifikovanje diploma je, kao gorući problem u cijelom regionu, tokom proteklih decenija zadavao veliki problem nadležnim institucijama. Nedovoljno informacija, neadekvatni mehanizmi kontrole, slaba međuinstitucionalna, kao i međunarodna saradnja, samo su neki od razloga zbog kojih je došlo do ekspanzije kupovine lažnih diploma na ovim prostorima.

Međutim, Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, kao i Lisabonskom konvencijom, uređena procedura priznavanja inostranih isprava. Takođe, u cilju bolje saradnje država regiona po ovom pitanju, u Beogradu se od novembra 2015. nalazi sjedište organizacije ERI SEE koja, između ostalog, zemljama članicama pruža podršku u oblasti priznavanja diploma. Crna Gora je jedna od država članica ERI SEE organizacije i aktivno učestvuje u njenom radu zajedno sa zemljama iz regiona.

Međutim, postavlja se pitanje koliko je ova saradnja do sada urodila plodom i koliko su domaće institucije revnosne kada je u pitanju borba protiv falsifikovanja obrazovnih isprava.

Kako je Dnevnim novinama saopšteno, po krivičnim prijavama Ministarstva prosvjete u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, tokom 2017. godine je formirano osam predmeta zbog falsifikovanja diploma. Od toga je, kako iz ovog tužilaštva ističu, u šest predmeta donijeta odluka, u pet predmeta su nadležnom sudu podneseni optužni predlozi, dva predmeta se nalaze u fazi izviđaja, dok je jedan predmet ustupljen drugom nadležnom tužilaštvu.

Izrečene uglavnom uslovne kazne

Takođe, na osnovu podataka dobijenih iz svih osnovnih sudova u zemlji, saznajemo da je tokom minule godine povodom navedenog krivičnog djela vođeno ukupno 14 postupaka, od čega 12 pred Osnovnim sudom u Podgorici i dva pred Osnovnim sudom u Kolašinu. U jednom od ovih predmeta, sud u Podgorici je donio presudu kojom je okrivljenog osudio na kaznu rada u javnom interesu, u trajanju od 180 časova i izrekao mu mjeru bezbjednosti oduzimanje predmeta diplome. U 11 premeta su izrečene uslovne kazne, uglavnom na četiri i šest mjeseci zatvora i oduzimanje diploma, a dva predmeta su još u radu.

Međutim, prema podacima dostavljenim DN iz pomenutih sudova, i uvidom u njihov registar presuda, vidimo da se pretežno radi o falsifikatima diploma srednjih stručnih škola u regionu.

Fakultetske diplome nijesu bile sumnjive

Kada su u pitanju diplome sa institucija visokog obrazovanja, iz Ministarstva prosvjete za DN kažu da 2017. godine nije bilo prijava zbog falsifikovanja.

Prema riječima direktorice Direktorata za visoko obrazovanje Mubere Kurpejović, tokom prošle godine podnijeto je 2.300 zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava, dok je donijeto 2.061 rješenje o priznavanju. Odbijeno je sedam zahtjeva, ali razlog, kako kaže, nije bio falsifikovanje.

“Ostalih 232 zahtjeva je u proceduri, u kojoj se između ostalog provjerava status obrazovne isprave u matičnoj zemlji kao i vjerodostojnost isprave. U ovoj godini nijesu podnošene krivične prijave zbog sumnje u falsifikovanje inostrane obrazovne isprave, već su razlozi od bijanja bili druge prirode, uglavnom vezani za status same ustanove sa koje dolazi diploma. Najčeće ustanova nije bila akreditovana, odnosno nije imala dozvolu za rad u zemlji izdavanja obrazovne isprave”, ističe Kurpejović za DN.

Potrebna strožija kontrola

Ipak, saradnica u programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Mira Popović smatra da je stanje u ovoj oblasti u Crnoj Gori i dalje zabrinjavajuće, te da je potrebno uspostaviti strožiju kontrolu diploma.

“Broj inostranih diploma koje dolaze na nostrifikaciju u Crnu Goru je ogroman za naše okvire i iz iskustva koje je CGO imao uvidom u neke diplome cijenimo da ne postoji dobar sistem provjere istih, niti da je on recipročan, odnosno taj sistem ne štiti adekvatno crnogorske visokoobrazovne ustanove, a nerijetko se nostrifikuju diplome visokoobrazovnih ustanova koje nemaju akreditaciju u matičnim državama. Mi vjerujemo da u ovom dijelu treba unaprijediti zakonodavni okvir i radimo na prijedlozima za to, ali naravno i praksi”, napominje Popović.

Ona takođe ističe da činjenica da je pred crnogorskim sudovima u 2017. godini vođeno 14 krivičnih postupaka zbog falsifikovanja dipoma, nije stvarni pokazatelj razmjera problema, ali da je “svakako dobro da su makar neki postupci pokrenuti, kao i da se dolazi do presuda koje mogu biti opominjujuće”.

Moguće kupiti diplomu?

“Naša istraživanja javnog mnjenja ukazuju da kupovina diploma ostaje rasprostranjena pojava. Naime, polovina građana navodi da je u Crnoj Gori moguće kupiti diplomu određene škole ili fakulteta, dok 19 odsto građana potvrđuje da zna nekog ko je kupio diplomu”, napominje Popović.

Prema njenim riječima, još imamo klimu u kojoj se ovaj problem razvija, te je presudno da se uspostavljaju mehanizmi provjere i sankcionisanja kako bi se ta klima mijenjala.

“To je višestruko važno kako u dijelu unapređenja ukupnog kvaliteta obrazovanja tako još i više u dijelu obezbjeđenja konkurentnosti naše radne snage ne samo na ovom nego i regionalnom i širem evropskom tržišutu. Oni koji ne budu imali znanja i vještina koje odgovaraju kvalifikacijama na diplomi ne mogu doprinijeti ni unaprijeđenju našeg društva, a dodatno ko je nezakonito pribavio diplomu teško može imati povjerenje i poslodavca da obavlja profesionalno i savjesno svoj posao” predočila je Popović.

Na provjeru čekaju i domaći naučni radovi

Kada su u pitanju diplome sa domaćih obrazovnih ustanova, direktorica Direktorata za visoko obrazovanje Mubera Kurpejović objašnjava da njihova kontrola nije potrebna s obzirom da su naše obrazovne ustanove akreditovane i licencirane.

“Diplome izdate na crnogorskim ustanovama visokog obrazovanja ne podliježu postupku priznavanja u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, već su isprave izdate na akreditovnim i licenciranim ustanovama javno važeće u Crnoj Gori”, objašnjava Kurpejović.

Ipak, projektom Ministarstva prosvjete, nabavljen je softver za provjeru naučnih radova, koji je kako kažu, ustupljen crnogorskim ustanovama na korišćenje.

“Navedeni softver je dostupan svim ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori, a u skladu sa iskazanim individualnim potrebama svih ustanova, potpisani ugovor obuhvata mogućnost pregleda do 5.600 radova za dvogodišnji period”, navodi Kurpejović.

Međutim, prema riječima profesora Univerziteta Crne Gore Vladimira Pešića, koji je u ovom projektu učestvovao, iako je softver ustupljen visokoobrazovnim institucijama, provjere naučnih radova nijesu obavezne.

“Korišćenje softvera apsolutno nije obavezno. To je softver iThenticate, isti onaj koji smo mi uzeli na Univerzitetu Crne Gore(UCG) za 7.000 eura i ja sam tada bio kontakt osoba za oba softvera. Nama je jedan softver bio više nego dovoljan da bismo mogli da iskontrolišemo sve što nama treba, pa nijesam koristio softver Ministarstva jer je isti. Tako da je taj softver Ministarstva aktivan, ali se praktično ne koristi”, predočio je Pešić.

Takođe, ističe on, trenutno nije u upotrebi ni softver na Univerzitetu jer je on inicirao uvođenje pravilnika za njegovo korišćenje, koji još nije usvojen. Naime, zbog krize oko upisa na Višu medicinsku školu u Beranama, i kadrovskih promjena zbog kojih je Pešić podnio ostavku na mjesto predsjednika Naučnog odbora, usvajanje ovog pravilnika je stopirano.

“Korišćenje ovakvog softvera je svuda u svijetu regulisano. Ne možete da izađete u javnost sa informacijama o osobama, bez nekog dokumenta. Tako da smo mi na nivou univerziteta Zapadnog Balkana utvrdili da je neophodno usvojiti pravilnik. Meni je žao što Ministarstvo nije jasno preciziralo koji su to uslovi za korišćenje softvera”, navodi Pešić.

Ipak, novi rektor UCG Danilo Nikolić nedavno je najavio usvajanje ovog pravilnika, a Kurpejović za DN kaže da je u cilju adekvatnog uređenja ove oblasti Ministarstvo prosvjete za 2018. godinu predvidjelo utvrđivanje Predloga zakona o akademskom integritetu i da je formirana radna grupa.

“Izrada ovog zakona je i u skladu sa članom 78, Zakona o visokom obrazovanju, kojim je propisano donošenje posebnog zakona kojim će se urediti zaštita od plagijata, kao jednog od najtežih oblika zloupotrebe prava intelektualne svojine. Predmet zakona će, između ostalog, biti prevencija nepoštovanja moralnih i profesionalnih načela kao i sankcionisanje istih, kao i jasno definisanje uloge i odgovornosti svih aktera po pitanju prevencije, istrage i izricanja sankcija u slučaju plagijata”, navela je Kurpejović.

 

U crnogorskim sudovima je tokom protekle godine vođeno 14 postupaka zbog falsifikovanja diploma, a 12 osoba je zbog ovog krivičnog djela kažnjeno. Međutim, riječ je o diplomama srednjih stručnih škola, pretežno iz regiona, dok diplome sa fakulteta, kako kažu iz Ministarstva prosvjete, u 2017. nijesu bile sumnjive.

Falisifikovanje diploma je, kao gorući problem u cijelom regionu, tokom proteklih decenija zadavao veliki problem nadležnim institucijama. Nedovoljno informacija, neadekvatni mehanizmi kontrole, slaba međuinstitucionalna, kao i međunarodna saradnja, samo su neki od razloga zbog kojih je došlo do ekspanzije kupovine lažnih diploma na ovim prostorima.

Međutim, Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, kao i Lisabonskom konvencijom, uređena procedura priznavanja inostranih isprava. Takođe, u cilju bolje saradnje država regiona po ovom pitanju, u Beogradu se od novembra 2015. nalazi sjedište organizacije ERI SEE koja, između ostalog, zemljama članicama pruža podršku u oblasti priznavanja diploma. Crna Gora je jedna od država članica ERI SEE organizacije i aktivno učestvuje u njenom radu zajedno sa zemljama iz regiona.

Međutim, postavlja se pitanje koliko je ova saradnja do sada urodila plodom i koliko su domaće institucije revnosne kada je u pitanju borba protiv falsifikovanja obrazovnih isprava.

Kako je Dnevnim novinama saopšteno, po krivičnim prijavama Ministarstva prosvjete u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici, tokom 2017. godine je formirano osam predmeta zbog falsifikovanja diploma. Od toga je, kako iz ovog tužilaštva ističu, u šest predmeta donijeta odluka, u pet predmeta su nadležnom sudu podneseni optužni predlozi, dva predmeta se nalaze u fazi izviđaja, dok je jedan predmet ustupljen drugom nadležnom tužilaštvu.

■ IZREČENE UGLAVNOM USLOVNE KAZNE

Takođe, na osnovu podataka dobijenih iz svih osnovnih sudova u zemlji, saznajemo da je tokom minule godine povodom navedenog krivičnog djela vođeno ukupno 14 postupaka, od čega 12 pred Osnovnim sudom u Podgorici i dva pred Osnovnim sudom u Kolašinu. U jednom od ovih predmeta, sud u Podgorici je donio presudu kojom je okrivljenog osudio na kaznu rada u javnom interesu, u trajanju od 180 časova i izrekao mu mjeru bezbjednosti oduzimanje predmeta diplome. U 11 premeta su izrečene uslovne kazne, uglavnom na četiri i šest mjeseci zatvora i oduzimanje diploma, a dva predmeta su još u radu.

Međutim, prema podacima dostavljenim DN iz pomenutih sudova, i uvidom u njihov registar presuda, vidimo da se pretežno radi o falsifikatima diploma srednjih stručnih škola u regionu.

■ FAKULTETSKE DIPLOME NIJESU BILE SUMNJIVE

Kada su u pitanju diplome sa institucija visokog obrazovanja, iz Ministarstva prosvjete za DN kažu da 2017. godine nije bilo prijava zbog falsifikovanja.

Prema riječima direktorice Direktorata za visoko obrazovanje Mubere Kurpejović, tokom prošle godine podnijeto je 2.300 zahtjeva za priznavanje inostranih obrazovnih isprava, dok je donijeto 2.061 rješenje o priznavanju. Odbijeno je sedam zahtjeva, ali razlog, kako kaže, nije bio falsifikovanje.

“Ostalih 232 zahtjeva je u proceduri, u kojoj se između ostalog provjerava status obrazovne isprave u matičnoj zemlji kao i vjerodostojnost isprave. U ovoj godini nijesu podnošene krivične prijave zbog sumnje u falsifikovanje inostrane obrazovne isprave, već su razlozi od bijanja bili druge prirode, uglavnom vezani za status same ustanove sa koje dolazi diploma. Najčeće ustanova nije bila akreditovana, odnosno nije imala dozvolu za rad u zemlji izdavanja obrazovne isprave”, ističe Kurpejović za dN.

■ Potrebna strožija kontrola

Ipak, saradnica u programima Centra za građansko obrazovanje (CGO) Mira Popović smatra da je stanje u ovoj oblasti u Crnoj Gori i dalje zabrinjavajuće, te da je potrebno uspostaviti strožiju kontrolu diploma.

“Broj inostranih diploma koje dolaze na nostrifikaciju u Crnu Goru je ogroman za naše okvire i iz iskustva koje je CGO imao uvidom u neke diplome cijenimo da ne postoji dobar sistem provjere istih, niti da je on recipročan, odnosno taj sistem ne štiti adekvatno crnogorske visokoobrazovne ustanove, a nerijetko se nostrifikuju diplome visokoobrazovnih ustanova koje nemaju akreditaciju u matičnim državama. Mi vjerujemo da u ovom dijelu treba unaprijediti zakonodavni okvir i radimo na prijedlozima za to, ali naravno i praksi”, napomi-
nje Popović.

Ona takođe ističe da činjenica da je pred crnogorskim sudovima u 2017. godini vođeno 14 krivičnih postupaka zbog falsifikovanja dipoma, nije stvarni pokazatelj razmjera problema, ali da je “svakako dobro da su makar neki postupci pokrenuti, kao i da se dolazi do presuda koje mogu biti opominjujuće”

■ MOGUĆE KUPITI DIPLOMU?

“Naša istraživanja javnog mnjenja ukazuju da kupovina diploma ostaje rasprostranjena pojava.

Naime, polovina građana navodi da je u Crnoj Gori moguće kupiti diplomu određene škole ili fakulteta, dok 19 odsto građana potvrđuje da zna nekog ko je kupio diplomu”, napominje Popović.

Prema njenim riječima, još imamo klimu u kojoj se ovaj problem razvija, te je presudno da se uspostavljaju mehanizmi provjere i sankcionisanja kako bi se ta klima mijenjala.

“To je višestruko važno kako u dijelu unapređenja ukupnog kvaliteta obrazovanja tako još i više u dijelu obezbjeđenja konkurentnosti naše radne snage ne samo na ovom nego i regionalnom i širem evropskom tržišutu. Oni koji ne budu imali znanja i vještina koje odgovaraju kvalifikacijama na diplomi ne mogu doprinijeti ni unaprijeđenju našeg društva, a dodatno ko je nezakonito pribavio diplomu teško može imati povjerenje i poslodavca da obavlja profesionalno i savjesno svoj posao” predočila je Popović.

Na provjeru čekaju i domaći naučni radovi
Kada su u pitanju diplome sa domaćih obrazovnih ustanova, direktorica Direktorata za visoko obrazovanje Mubera Kurpejović objašnjava da njihova kontrola nije potrebna s obzirom da su naše obrazovne ustanove akreditovane i licencirane.

“Diplome izdate na crnogorskim ustanovama visokog obrazovanja ne podliježu postupku priznavanja u skladu sa Zakonom o priznavanju inostranih obrazovnih isprava i izjednačavanju kvalifikacija, već su isprave izdate na akreditovnim i licenciranim ustanovama javno važeće u Crnoj Gori”, objašnjava Kurpejović.

Ipak, projektom Ministarstva prosvjete, nabavljen je softver za provjeru naučnih radova, koji je kako kažu, ustupljen crnogorskim ustanovama na korišćenje.

“Navedeni softver je dostupan svim ustanovama visokog obrazovanja u Crnoj Gori, a u skladu sa iskazanim individualnim potrebama svih ustanova, potpisani ugovor obuhvata mogućnost pregleda do 5.600 radova za dvogodišnji period”, navodi Kurpejović.

Međutim, prema riječima profesora Univerziteta Crne Gore Vladimira Pešića, koji je u ovom projektu učestvovao, iako je softver ustupljen visokoobrazovnim institucijama, provjere naučnih radova nijesu obavezne.

“Korišćenje softvera apsolutno nije obavezno. To je softver iThenticate, isti onaj koji smo mi uzeli na Univerzitetu Crne Gore(UCG) za 7.000 eura i ja sam tada bio kontakt osoba za oba softvera. Nama je jedan softver bio više nego dovoljan da bismo mogli da iskontrolišemo sve što nama treba, pa nijesam koristio softver Ministarstva jer je isti. Tako da je taj softver Ministarstva akti
van, ali se praktično ne koristi”, predočio je Pešić.

Takođe, ističe on, trenutno nije u upotrebi ni softver na Univerzitetu jer je on inicirao uvođenje pravilnika za njegovo korišćenje, koji još nije usvojen. Naime, zbog krize oko upisa na Višu medicinsku školu u Beranama, i kadrovskih promjena zbog kojih je Pešić podnio ostavku na mjesto predsjednika Naučnog odbora, usvajanje ovog pravilnika je stopirano.

“Korišćenje ovakvog softvera je svuda u svijetu regulisano. Ne možete da izađete u javnost sa informacijama o osobama, bez nekog dokumenta. Tako da smo mi na nivou univerziteta Zapadnog Balkana utvrdili da je neophodno usvojiti pravilnik. Meni je žao što Ministarstvo nije jasno preciziralo koji su to uslovi za korišćenje softvera”, navodi Pešić.

Ipak, novi rektor UCG Danilo Nikolić nedavno je najavio usvajanje ovog pravilnika, a Kurpejović za DN kaže da je u cilju adekvatnog uređenja ove oblasti Ministarstvo prosvjete za 2018. godinu predvidjelo utvrđivanje Predloga zakona o akademskom integritetu i da je formirana radna grupa.

“Izrada ovog zakona je i u skladu sa članom 78, Zakona o visokom obrazovanju, kojim je propisano donošenje posebnog zakona kojim će se urediti zaštita od plagijata, kao jednog od najtežih oblika zloupotrebe prava intelektualne svojine. Predmet zakona će, između ostalog, biti prevencija nepoštovanja moralnih i profesionalnih načela kao i sankcionisanje istih, kao i jasno definisanje uloge i odgovornosti svih aktera po pitanju prevencije, istrage i izricanja sankcija u slučaju plagijata”, navela je Kurpejović.

Dnevne novine