Na predsjedničkim izborima u Rusiji učestvovaće najviše kandidata u posljednjih 20 godina. Za većinu to će biti politički šou, gdje ne mogu da pobijede, ali mogu da postanu poznati.

Na izborima u Rusiji 18. marta ove godine Vladimir Putin imaće čak 66 suparnika. Jedino je 1996. godine bilo više pretendenata za glavnu fotelju u Kremlju, kada se prijavilo 78 građana Rusije.

Sada je 21 partija predložila svog kandidata, dok se 46 pojedinaca odlučilo da samostalno nastupi na izborima. Među njima je i aktuelni predsjednik Putin.

Poslije 2012. godine su maksimalno liberalizovani izborni zakon i procedura za kandidovanje na izborima. Ranije su samostalni predsjednički kandidati morali da sakupe dva miliona potpisa, a sada im treba inicijativna grupa s najmanje 500 ljudi i sakupljenih 300.000 potpisa. Predstavnici parlamentarnih partija ne moraju ni da sakupljaju potpise, dok oni iz vanparlamentarnih partija moraju da donesu sto hiljada potpisa.

U Rusiji niko ne spori da je sadašnji predsjednik favorit. Od novih lica jedini ozbiljan kandidat je Pavel Grudinjin, predsjednik podmoskovskog Sovhoza.

Sa druge strane, poznata TV voditeljka Ksenija Sobčak, ćerka nekadašnjeg Putinovog šefa Anatolija Sobčaka, svjesna je da ne može da pobijedi popularnog predsjednika, ali njena računica je vrlo prosta: iskoristiće vrijeme dobijeno na TV ekranima za kritiku vlasti i Putina, što će joj kod jednog dijela domaće publike donijeti poene, ali i promociju na Zapadu.

I ovog puta na predsjedničkim izborima će učestvovati “nezamjenjivi” Vladimir Žirinovski, zatim lider i osnivač partije Jabloko Grigorij Javlinski, kao i zaštitnik prava preduzetnika Boris Titov, ali njihove šanse da pobijede su samo teorijske.

Među kandidatima je i izvjesna Tristana Prisjagina, lider pokreta “Deca SSSR-a”, koja se zalaže za ponovno stvaranje SSSR-a i prelazak na plansku privredu. Tu je i poznata radio i TV novinarkaJekaterina Gordona (37), u čijem je programu na prvom mjestu borba za prava samohranih majki u Rusiji, a koja se uz to ne odriče nacionalističkih tonova, jer kaže da su Rusi u mnogo čemu inferiorni u odnosu na neke druge nacije.

Lider “male opozicije” Aleksej Navaljni nije dobio “zeleno svjetlo” izborne komisije, jer zakon ne dopušta da kandidat bude osoba koja je osuđena za teško krivično djelo, a on je bio osuđen u aferi “Kirovoljesa”.