PODGORICA: Nakon praznika badnjaci na ulicama
Do sada niko još nije pokušao da zaustavi, kako bi to komunalci rekli, “vanpijačnu prodaju” badnjaka prethodno nelegalno posječenih uzduž i poprijeko hrastovih šuma u Crnoj Gori.
Tako su i ove godine mnoge grane drveta, mahom cera i hrasta lužnjaka, čije je nalaganje u središtu običaja pravoslavnog slavljenja Božića, doživjele tužan epilog: što je vlasnicima ,,tamića i ,,fapova preteklo i ostalo neprodato gradske su službe morale odvoziti traktorima i kamionima na deponije.
Zabrana
Da li zbog bogobojažljivog pristupa institucija, političke kalkulacije ili procjene da zbog socijalnih prilika nije pametno otvarati front protiv zloupotrebe vjerskih praznika i zarade na nezakonit način posebno kada primjedbi nemaju crkveni oci, badnjaci iznova prolaze put od izvitoperenog tumačenja običaja do sudbine biljnog otpada.
Nadležni iz Uprave za šume priznaju da se radi o problemu na koji do sada institucije nijesu odgovorile na pravi način, ali najavljuju da ubuduće to neće biti tako.
“Bespravna nekontrolisana sječa bilo kog obima, pa samim tim i hrasta, cera i lužnjaka je strogo zabranjena bilo da se radi o državnim ili pak o privatnim šumama. Do sada ovo pitanje nije bilo u fokusu Uprave za šume, nijesmo se ozbiljnije bavili ovim problemom, ali ćemo u narednom periodu posvetiti ovoj pojavi pažnju, ne kršeći poštovanje tradicije i drugih vrijednosti”, kazao je Pobjedi direktor Uprave za šume Nusret Kalač.
On je pojasnio da je Upravi za šume prema Zakonu o šumama povjeren resurs na upravljanje i gazdovanje, bez obzira na kvalitet i strukturu.
“Dakle, sve šume koje imaju karakter četinara i lišćara te samim tim i hrast, cer i lužnjak. Obaveza je da se poštuju planski akti koji uređuju način korišćenja šuma, a kontrolna funkcija da li se ti akti implementiraju u skladu sa projektovanim dokumentima pripada Upravi za šume i nadležnoj šumarskoj inspekciji”, kaže Kalač.
Prema njegovim riječima, zaštita šuma jedna je od prioritetnih obaveza Uprave, ali da su u ovom konkretnom problemu potrebne i edukativne kampanje.
“Cijenim da treba biti posvećen ovom izazovu uz podršku pozitivno vođenih kampanja za zaštitu prirode, pa samim tim u konkretnom slučaju crnogorskih šuma”, kazao je Kalač.
Kontrola
Božić je bio i prošao, podsjetio nas na porodične vrijednosti, politička mimoilaženja i zloupotrebe praznika u dnevne svrhe. U opštoj klimi hipokrizije i prećutnog odobravanja degradacije vjerskog praznika badnjacima su se posljedično bavili samo komunalci. Ali bez mandata da zabrane, već samo kontrolišu i sačuvaju javne površine.
Vezano za vanpijačnu prodaju badnjaka, komunalna inspekcija je uklanjala badnjake koji su postavljeni na ulicama i trotoarima tako da zaklanjaju vidljivost i pregled vozačima u saobraćaju.
Takođe, uklanjani su subjekti koji su badnjake izlagali na prikolicama postavljenim na trotoarima i zelenim površinama kako bi se spriječila devastacija javnih površina navedeno je u odgovoru komunalne inspekcije u Podgorici.
Naredni će praznik posvjedočiti da li će se ovo pitanje tretirati na drugačiji način. Za sada nije bilo zvanične reakcije ili apela ni crkve, od koje bi se očekivalo da u susret praznicima razjasni što je običaj, a što nije i kako se i da li se uopšte prodaja badnjaka i nelegalna sječa uklapaju u praznovanje Hristovog rođenja.
Jedino je na društvenim mrežama, uporedo sa statusima posvećenim Badnjem danu i Božiću, tekla polemika i ukazivanje na to kako su sječa, prodaja i bacanje hrastovih grana u kontejnere i na deponije mnogo daleko od izvornog prazničnog duha.
Tragovi praznika
Radnici Čistoće imali su nezahvalnu dužnost da, ne prvi put, počiste tragove praznika sa podgoričkih pločnika. Na nekoliko lokacija u Podgorici prodavci su ove godine ostavili za sobom određenu manju količinu badnjaka.
“S obzirom da su bili ostavljeni na javnim površinama, naše ekipe su ih nakon praznika uklonili i odvezli na privremeno odlagalište biljnog otpada, u blizini gradske deponije”, potvrđeno je Pobjedi iz tog preduzeća.
(Pobjeda)
