U Beogradu i ljekari oboljeli od malih boginja - Volim Podgoricu

U Beogradu i ljekari oboljeli od malih boginja

Oko 15 zaposlenih u Urgentnom centru KCS, među kojima su ljekari, medicinski tehničari i čistačice, oboljelo je od malih boginja, saznaje Blic.

“U pitanju su ljekari i medicinsko osoblje koji rade i na prijemu, ali i oni koji su na različitim odjeljenjima Urgentnog centra”, objašnjava izvor „Blica“, dodajući da su svi inficirani isključeni iz kolektiva.

Oni su na kućnom lečenju i njihovo stanje se prati.

Međutim, još nije poznato kako su se radnici zarazili.

“Nije izvesno da je do zaraze došlo na radnom mjestu, pošto se na Urgentnom sprovode mjere intenzivne zaštite. Male boginje se veoma lako prenose pa je bilo ko od zaposlenih mogao da se zarazi bilo gdje i da ih praktično donese na posao”, objašnjava izvor ovog lista.

Epidemilog Branislav Tiodorović pojasnio je kako se inače zaraza može širiti.

“Osoba može da širi virus u periodu inkubacije kada i ne zna da će se uopšte razboljeti. Male boginje prenose se putem vazduha i kapljicama koje oboljeli izbacuju kašljanjem i kijanjem ili u direktnom kontaktu sa sekretom iz nosa ili ždrela inficiranih osoba. Virus ostaje aktivan u vazduhu ili zaraženom sekretu do dva sata. Oboljele osobe su najzaraznije dva do četiri dana prije i četiri dana nakon izbijanja ospe”, objasnio je Tiodorović.

Takođe, treba imati na umu da pored nevakcinisane djece, ima još nezaštićenih – u riziku od bolesti su svi građani koji su rođeni prije 1993. godine i koji su od tog virusa zaštićeni samo jednom dozom cepiva.

“Oni koji su rođeni nakon 1971. primili su samo jednu dozu – monovakcinu protiv morbila. U Srbiji MA vakcina postaje obavezna 1981. za svu djecu, ali samo u jednoj dozi. Tek 1993. godine počinje se sa primjenom MMR vakcine, koja štiti od morbila, rubeola i zaušaka, i to u dvije doze. Druga doza se u početku davala kada dijete napuni 12 godina, ali je ustanovljeno da se virus najbrže širi u školama, pa se od 2006. godine revakcinacija radi pred polazak djece u školu”, objašnjava epidemiolog Predrag Kon.

Nekoliko zaposlenih zdravstvenih radnika koji su oboljeli od morbila, izliječeni su i vratili su se svojim redovnim radnim obavezama, rečeno je “Blicu” u Kliničkom centru Srbija.

“Od novembra mjeseca prošle godine do danas morbili su dijagnostikovani kod ukupno 13 zaposlenih u Kliničkom centru Srbije. Svi oboljeli zdravstveni radnici su pod nadzorom ljekara i pod odgovarajućom terapijom, stabilnog opšteg stanja”, kazao je izvor Blica.

 

Ovo  nije prvi slučaj da se epidemija morbila uvukla među zaposlene u bolničkim krugovima.

Podsjetimo, u novembru su male boginje potvrđene i kod dva medicinska radnika u KBC Niš. Od malih boginja oboljelo je i dvoje doktora, kao i deset medicinskih sestara i tehničara u Opštoj bolnici “Studenica” u Kraljevu. Na Klinici za infektivne bolesti KCS nema registrovanih zdravstvenih radnika koji su oboljeli od morbila.

Prema statistici Gradskog zavoda za javno zdravlje Beograd, od početka epidemije u Beogradu, od 9. novembra pa do 6. januara, utvrđen je lanac prenošenja bolesti među 184 osobe od ukupno 272 oboljelih. U šest zdravstvenih ustanova Beograda oboljela je 91 osoba od morbila.

Inače, od oktobra 2017. do juče na teritoriji Srbije je registrovano 1.036 slučajeva oboljelih od malih boginja, prema podacima Instituta za javno zdravlje “Batut“. Zbog komplikacija preminuo je mladić (30) iz Beograda i dvogodišnjak iz Aleksinca.

Blic

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com