U Crnoj Gori 2.925 novooboljelih od raka
Prema poslednjim preliminarnim podacima iz Registra neoplazmi, u Crnoj Gori je evidentirano 2.925 novooboljelih od raka. To je juče, povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv raka – 4. februara, saopšteno iz Centra za promociju zdravlja Instituta za javno zdravlje. Oni ukazuju da su u Crnoj Gori od ukupno 2.925 novooboljelih 52,51 odsto muškaraci, a 47,49 odsto žene.
– Analiza podataka je ukazala da muškarci u našoj zemlji najčešće obolijevaju od raka pluća, koji je ujedno i vodeći uzrok umiranja stanovništva, zatim slijede rak kože, prostate i mokraćne bešike. Među malignim oboljenjima kod žena dominiraju rak dojke, koji je ujedno i vodeći uzrok umiranja, zatim slijede rak pluća i bronha, gdje se zapaža značajna tendencija rasta broja oboljelih, kao posledica promjene ponašanja crnogorske žene. Takođe su zastupljeni rak kože i grlića materice – navodi se u saopštenju.
Dodaju da je najefikasniji pristup kontroli malignih bolesti prevencija, koja ima ogroman javno-zdravstveni značaj.
– Na više od 80 odsto malignih bolesti moguće je uticati djelovanjem na faktore rizika koji su odgovorni za pojavu bolesti. Na povoljan ishod moguće je uticati ranim otkrivanjem bolesti, terapijom i rehabilitacijom. Primjena vrlo jednostavnih, ali djelotvornih mjera prevencije kao što su – prestanak pušenja, ograničeno konzumiranje alkohola, izbjegavanje suvišnog izlaganja suncu, održavanje prosječne tjelesne težine, konzumiranje zdrave hrane, fizička aktivnost, redovna kontrola, kao i kontrolom infekcija (HPV, virusi hepatitisa B i C, Helicobacter pylori) koje su povezane sa nastankom raka – objašnjavaju u Centru.
Dodaju da, osim toga, primjena mjera ranog otkrivanja oboljenja omogućava promjenu toka bolesti i njeno zaustavljanje prije pojave kritične tačke, što omogućava preveniranje pojava komplikacija.
– Kampanja koja ima za cilj da prevenira pojavu malignih oboljenja i njihovo rano otkrivanje radi sprečavanja pojave komplikacija, usmjerena je na identifikovanje faktora rizika koji su najčešći uzroci pojave bolesti. Jedan od značajanih problema u Crnoj Gori predstavlja i neprepoznavanje rizičnog ponašanja, kao ni ostalih faktora rizika koji utiču na pojavu oboljenja, a pri tome su preventabilnog karaktera – pojašnjavaju u Centru.
Ključne poruke kampanje se odnose na društvo, zajednicu i pojedinca, koji imaju obavezu da preuzmu akcije u cilju prepoznavanja i modifikovanja faktora rizika koji mogu dovesti do nastanka malignih bolesti.
Podsjećaju da je prije tri godine započela kampanja Svjetske zdravstvene organizacije sa Međunarodnim udruženjem za borbu protiv raka pod sloganom „Mi možemo, ti možeš”, koja je imala za cilj da se skrene pažnja svim društvenim subjektima da individualna i zajednička nastojanja na polju eliminacije uticaja faktora rizika mogu da doprinesu smanjenju globalnog tereta rakom.
– Ove godine se kampanja završava i evaluiraće se njeni uticaji na smanjenje incidencije i prevalencije malignih oboljenja – piše u saopštenju.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, obolijevanje od malignih bolesti u svijetu sa 12,7 miliona u 2008. godini poraslo je na 14,1 miliona ljudi u 2012. godini.
– Procjene ukazuju na vrlo pesimistične prognoze da će do 2032. godine broj oboljelih od raka porasti za 70 odsto, što znači da će preko 25 miliona ljudi širom svijeta oboljeti od ove teške bolesti. Pri tome, u 2012. godini, od svih malignih oboljenja umrlo je ukupno 8,2 miliona ljudi širom svijeta – kažu u Centru za promociju zdravlja.
Dodaju da će u narednih dvadeset godina najveći porast u obolijevanju i umiranju od raka biti u nerazvijenim i u srednje razvijenim zemljama gdje je životni vijek stanovništva sve duži i u kojima su prisutne najveće razlike u socioekonomskom statusu.
– U nerazvijenim zemljama i dalje će dominirati obolijevanje i umiranje od karcinoma grlića materice, kao posledica visoke prevalencije infekcije humanim papiloma virusom (HPV), nepostojanja sistemske HPV imunizacije i odgovarajućih preventivnih programa (skrininga). U srednje razvijenim zemljama će i dalje vodeći karcinomi biti oni koji se dovode u vezu sa načinom života (pušenje, alkohol, fizička neaktivnost i nepravilna ishrana), kao što su karcinom pluća, dojke i debelog crijeva – ističu u Centru.
(Dan)