ČISTOM NEDJELJOM POČINJE VELIKI POST: Ne jedite kašikom i ništa NE KUVAJTE , budući MLADENCI moraju…

Čista nedjelja, prva nedjelja Vaskršnjeg posta, slavi pobedu nad ikonoborcima i uspomenu na ponovno uspostavljanje poštovanja ikona 843. godine u vreme carice Teodore i patrijarha Metodija, a posle gonjenja ikona u VIII i IX vijeku.

Međutim, praznik posvećen vraćanju ikona ustanovljen je nešto kasnije, jer je jošu IX i X veku prva nedelja posta bila posvećena starozavetnim prorocima Mojsiju, Aronu i Samuilu.

Negdje se ova nedjelja naziva i Todorova, Teodorova, Tudorova nedjelja. Prvih dana Čiste nedjelje važe posebna pravila!

Evo kako se ona poštuju u raznim  krajevima:

Prve nedjelje Velikog posta se ne pale ognjišta i žene ništa ne kuvaju, nego se jede ranije spremljena hrana. Prvih dana muškarci jedoniče, odnosno ništa ne jedu u toku dana dok se ne smrkne. Do četvrtka se ne koristi ni kašika, devojke ne nose nikakav nakit, nigdje se ne igra i ne pjeva. Uveče je sva porodica na okupu, a djeca kokaju kokice, što je mnogima jedina večera.

U selima oko Pčinje se kaže da se ne valja jesti sve dok ne izađe zvijezda Karavanka. Na Čisti ponedjeljak žene spremaju i čiste kuću, deca i odrasli se kupaju, šišaju i briju.

Prvi ko uđe u kuću na Čisti ponedjeljak naziva se kvočka. U Republici Srpskoj tu osobu posade “na legalo”, prostru slamu pored ognjišta, pa je časte kuvanom rakijom i pogačom. Na Čistu srijedu, odnosno Pepeljavu srijedu je običaj da se ide u kuću koja je dobila prinovu.

U nekim mjestima Crne Gore veče uoči Pepeljave srijede, majke djeci na čelu naprave mali krstić od pepela.

A evo i kako su u jednom kraju upotrebili Čistu nedelju da nagovore djecu na Veliki post: Među Crnogorcima iz plemena Kuča rasprostranjen je običaj da izjutra na vratima osvane krst od tijesta, za koji djeca govore da ga je tu ostavila baba Korizma. Ona se javlja u pričama oko Vaskršnjeg posta i u drugim mjestima, i obično njome plaše djecu, jer ona pazi koja djeca se ne drže pravila posta i kad neko pojede nešto mrsno, odmah ga kupi i odnosi u neku strašnu rupu.

Prema drugoj verziji, tamo gde deca prekrše post, iskače baba Korizma i trpa svu decu u vreću i odnosi u pećinu. Roditelji mogu da otkupe decu tek na Vaskrs, i to ako donesu gomilu šarenih jaja. Korizma je verovatno bila narodna personifikacija samog Vaskršnjeg posta koja je roditeljima služila da lakše objasne deci pravila ponašanja u vreme posta.

 

Evo ko u Srbiji slavi ovu sedmicu kao svoj praznik: U južnoj Srbiji na prvoposni četvrtak – Čisti četvrtak, prave se posebni kolači koji se daju stoki na Teodorovu subotu. U taj dan se ugovaraju svadbe koje će biti tek posle Vaskrsa.

 

U planinskim krajevima čobani slave ovaj dan kao svoj praznik.

Nakon Čiste Nedelje do Vaskrsa nadovezuju se Pačista, Krstopoklona, Sredoposna, Gluva, Cvetna i Strašna ili Stradalna nedelja – poslednja Nedelja pravoslavlja.