UMJETNOST U SLUŽBI EKOLOGIJE: U Nikšiću održana tribina „kreaKtivna ekologija – šta (ne)radiš za svoju okolinu“
Divlje deponije u Nikšiću će uskoro biti snimljene VR tehnologijom i prezentovane sugrađanima u sklopu projekta „Umjetnost reciklaže“, koji realizuje NVO TNT. Ovaj projekat ima za cilj doprinos razvoju svijesti i odgovornosti o potrebi aktivnog uključivanja građana u zaštitu i unapređenje životne sredine.
Uvod u projekat napravljen je danas, organizacijom javne tribine „KreaKtivna ekologija – šta (ne)radiš za svoju okolinu“. Učesnici tribine, dugogodišnji ekološki aktivisti kroz promociju reciklaže, upcycling-a, građanskih akcija, oslikali su trenutnu sliku eko umjetničkog aktivizma u Crnoj Gori.
Iz NVO TNT naveli su da su projektom planirane aktivnosti koje doprinose informisanju i podizanju svijesti građana o upravljanju otpadom, ali i one koje će kroz konkretne akcije osnažiti i motivisati građane da se aktivno uključe u zaštitu i unapređenje životne sredine. „Posebnu komponentu projekta čini promocija i upotreba novih tehnologija u očuvanju životne sredine. Nakon mapiranja deponija, u aprilu će građani Nikšića moći da vide koliko nas otpada okružuje“, kazao je Bojan Tešić iz NVO TNT.
Moderirajući tribinom, presjek aktuelnog stanja napravio je Aleksandar Perović iz Ekološkog pokreta „Ozon“. On je proveo prisutne kroz građanski ekološki aktivizam – od romantizma do digitalnog doba.
Natalija Milić iz Pivare „Trebjesa“, kompanije koja je na godišnjem konkursu i podržala ovaj projekat, podsjetila je na dvije umjetničke skulpture napravljene od otpada, koje su za potrebe Pivare pravili crnogorski umjetnici. „Od 5.000 limenki smo napravili skulpturu, dok smo od plastičnih čaša skupljenih na Lake Fest-u prošle godine napravili skulpturu vidre. Umjetnost je uvijek inspirisala. Zato i smatram da je svaka ekološka priča ispričana jezikom umjetnosti ogroman podstrek za sve nas da štitimo prirodu“, poručila je Milić.
Novinarka i aktivistkinja Damira Kalač istakla je ulogu društvenih mreža u skretanju pažnje na ekološke izazove, jer svaki pojedinac uz pomoć bloga ili neke mreže može napraviti promjenu. „Ne morate čekati druge- svaki čovjek je pokret za sebe. I taj pokret i promjene se dešavaju i onda kada tek upozorite nekoga jer je bacio papirić na ulicu”, rekla je Kalač.
Miodrag Karadžić iz Društva mladih ekologa Nikšić, koje ove godine proslavlja jubilej – 25 godina postojanja, procijenio je da je ukupno gledajući ekolološki aktivizam napredovao, dok se ekološka slika u Crnoj Gori ipak nije znatnije promijenila na terenu. „Usvojeno je dosta novih zakona koji proističu iz zakonodavstva Evropske unije, ali je u narednom periodu potrebna i akcija na terenu“, smatra Karadžić.
O vezi aktivizma, ekologije i umjetnosti najviše su govorili oni najpozvaniji. Svjestan da se na mlade najbolje može uticati kroz obrazovni sistem, profesor na podgoričkom Fakultetu vizuelnih umjetnosti Nikola Simanić sa grupom umjetnika pokrenuo je inicijativu da se uvedu izborni predmeti Street Art i Land Art. “Moramo da se udružujemo i da djelujemo, kako bismo dali ozbiljniji doprinos“.
Mladen Ivanović, režiser i aktivista iz Podgorice koji, kada ne snima filmove, čuva brdo Goricu od nemara prolaznika, rekao je da bi se ekologija ugrubo mogla definisati kao poznavanje međusobne povezanosti i odnosa unutar života prirode. „Ekološki aktivizam postoji i treba samo vjerovati u svoje inicijative, jer vas onda ništa ne može ograničiti“, naveo je Ivanović.
Nakon javne tribine u Sali KUD-a Zahumlje, publika je imala priliku da vidi Ivanovićev film „Godovi“. Ovaj kratki ekološki dokumentarac bavi se trendom devastacije podgoričkih park šuma.
Glavne aktivnosti projekta „Umjetnost reciklaže“ – postavljanje reciklažnog kutka, prezentacija internet aplikacije, filmske projekcije, nastup belgijske eko aktivističke skupine Trash Beatz, eko-pub kviz i izložba drvenih skulptura Mladena Karišika, planirane su za maj i jun.
Projekat „Umjetnost reciklaže“ proglašen je za najbolji ekološki projekat na šestom godišnjem konkursu Pivare „Trebjesa“ i njegovu realizaciju ova kompanija finansira sa 10.000 eura.
