Bojanić podnio prigovor na regularnost izbornog procesa u cjelini

Polazeći od ustavnog principa sadržanog u članu 2 Ustava Crne Gore, a koji glasi: “ Nosilac suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Građanin vlast ostvaruje neposredno i preko slobodno izabranih predstavnika.Ne može se uspostaviti niti priznati vlast koja ne proističe iz slobodno izražene volje građana na demokratskim izborima, u skladu sa zakonom.”, a u vezi sa normom Zakona o izboru predsjednika Crne Gore, koja u članu 22 glasi: ”Kandidat za Predsjednika ne može koristiti objekte, finansijska sredstva, vozila, tehnička sredstva i drugu državnu imovinu u svrhu kampanje”, kaže se u prigovoru Bojanića.

“Nadalje u Zakonu o izboru odbornika i poslanika , u članu 50 stav 4 se zabranjuje: “Za predstavljanje izbornih lista ne može se koristiti imovina (novac, tehnička sredstva, prostor, oprema i sl.) državnih organa, javnih preduzeća, javnih ustanova i fondova, jedinica lokalne samouprave, niti kompanija u kojima država ima vlasnički udio.”, dok u članu 50a, se kaže: ”Javni funkcioneri koje imenuje ili postavlja Vlada Crne Gore i koje bira ili imenuje lokalna samouprava, državni službenici i namještenici ne mogu učestvovati u izbornoj kampanji, niti mogu javno izražavati svoje stavove povodom izbora, u radnom vremenu, odnosno dok su na dužnosti.”

Kako se dalji navodi  zakon posebno daje značaj i prepoznaje opasnost po izborni proces, te stoga strogo zabranjuje da policijski službenici i pripadnici Agencije za nacionalnu bezbjednost ne smiju učestvovati u izbornoj kampanji na bilo koji način.

“Kroz nepoštovanje navedenih normi, kao i samog duha zakona koji regulišu izborno zakonodavstvo, kandidat Milo Đukanović u bitnom je onemogućio slobodno izražavanje volje građana, time uskratio njihovo suvereno pravo na slobodu izbora, te onemogućio funkcionalnost ustavne norme da se može priznati samo vlast koja je proizašla iz slobodno izražene volje građana”.

Kako se navodi u prigovoru, Državna izborna komisija je u kontinuitetu zanemarivala svoje nadležnosti i time omogućila predsjedničkom kandidatu Đukanoviću da kroz sistemsku zloupotrebu državnih resursa na svim nivoima ostvari nenadoknadivu institucionalnu prednost i time sruši ustavne i zakonske principe.

Za sve navedeno, tvrde iz Bojaničevog štaba postoje nesporni dokazi, koji kako navode vode samo jednom zaključku, a to je da se ovi izbori ne mogu priznati i da isti moraju biti poništeni i ponovljeni u cilju zaštite jednog od nosećih ustavnih načela suvereniteta građana, kao i zakonskih normi vezanih za karakter, slobodu i zakonitost izbornog procesa.

Navode i da su dokazi koji slijede jasni, precizni i nedvosmisleni. Obrazloženje Bojanića za navodne zloupotrebe prenosimo integralno.

Predstavnici državnih institucija na sastanku u DPS-u.

Dan uoči predizborne ćutnje,13. aprila2018. u centrali Demokratske partije socijalista održan je sastanak predstavnika više ministarstava, direktora direktorata vladinih resora i pojedinih ustanova i državnih kompanija. Na fotografijama koje su pratile ovu vijest mogu se prepoznati mnogi državni funkcioneri, a navešću samo neke od njih: Vesko Lekić i Rašo Todorović, direktor i zamjenik direktora Uprave za sprječavanje pranja novca i finansiranje terorizma; Svetlana Vuković, direktor Uprave za kadrove; Nikola Vukićević, predsjednik odbora direktora Montenegroairlines;Ratka Strugar, direktor Direktorata za el. komunikaciju i poštansku djelatnost Ministarstva ekonomije; Pavle Goranović, direktor Zavoda za udžbenike; Goran Asanović, direktor Direktorata u Ministarstvu turizma i održivog razvoja;DarkoKonjevići Blagota Radulović,sekretar i direktor Direktorata Ministarstva poljoprivrede.

Na osnovu dosadašnje prakse i dostupnih informacija, osnovano sumnjam da je sastanak organizovan u cilju informisanja centrale DPS o nezakonitim aktivnostima koje su navedena i ostala prisutnalica preduzimala prema zaposlenima u ministarstvima, upravama i kompanijama u kojima su neposredni rukovodioci, a u cilju uticaja na njihov izbor na predsjedničkim izborima. Takvim etički nedozvoljenim i zakonom strogo zabranjenim pritiskom na zaposlene direktno su uticali na slobodu izbora, što je u jasnoj suprotnosti sa članom 2 Ustava Crne Gore.

Ovakvo ponašanje potvrđuje da praksa iz afere SNIMAK od 2014.godine, ne da nije prekinuta, već se toliko odomaćila kod državnih organa da je oni više i ne kriju od javnosti. To je rezultat čnjenice da navedena afera nije dobila pravni i politički epilog, odnosno lica iz te afere koja su vršila zloupotrebe u vezi slobode izbora ne da nisu sankcionisana, već su dobila unapređenja u državnoj službi, a kao najupečatljiviji primjer je slučaj Zorana Jelića koji je nagrađen doživotnom funkcijom člana Senata Državne revizorske institucije.

Afera Zalutali mejl

Praksu pritiska na zaposlene i vođenja nedozvoljene evidencije o njihovom političkom opredjeljenju, a sve već mnogo puta viđeno, potvrđuje i mejl poslat od strane Biljane Brajović, direktora Centra za konzervaciju i arheološka istraživanja pri Ministarstvu kulture. U tom mejlu jasno se vidi aktiviranje državnih organa uzabranjenim operativnim radnjama i ucjenama prema zaposlenima, a sve u cilju favorizovanja kandidata Mila Đukanovića.

Posjeta gradilištu dijelu dionice autoputa Bar – Boljare

Vlada Crne Gore i resorno Ministarstvo saobraćaja, na čelu sa ministrom Osmanom Nurkovićem, koristeći vladine resurse i uticaj na izvođača radova, kinesku kompaniju CRBS, omogućili su kandidatu Milu Đukanoviću posjetu gradilištu autoputa uoči predsjedničkih izbora, na dan 30. mart 2018. Apsolutno su jasni motivi ove zloupotrebe – trebalo je stvoriti iluziju kod birača, odnosno prevariti javnost, da je predsjednički kandidat Milo Đukanović, predsjednik Košarkaškog saveza Crne Gore i predsjednik DPS, osoba od koje zavisi izgradnja autoputa.

Posjeta izgradnji Skijališta Kolašin 1600.

Ministarstvo turizma i održivog razvoja, nosilac posla izgradnje skijališta na lokalitetu Kolašin, Jezerine 1600, svjesno, sračunato i u cilju favorizovanja kandidata Mila Đukanovića, organizovalo je, dana 30. marta2018. posjetuimenovanog kandidata gradilištu novog skijališta na Jezerinama 1600. Izostala je informacija nadležnog Ministarstva o kakvoj se posjeti radi, u kojoj se funkciji nalazi kandidat Đukanović i zašto se baš uoči izbora organizuje ovakva posjeta. Jasno se da zaključiti da je riječ o zloupotrebi učinjenoj od strane vlade iIi resornog ministarstva, a jedini cilj ove posjete favorizovanje kandidata Đukanovića.

Prisustvovanje uručenju donacije KBC Podgorica.

Direktorica Kliničko-bolničkog centra u Podgorici, Zorica Kovačević, funkcioner DPS, u toku radnog vremena, zloupotrijebila je svoju funkciju tako što je uoči predsjedničkih izbora organizovala uručenje donacije KBC-u i pozvala kandidata Mila Đukanovića da prisustvuje svečanosti, iako je znala da uručena medicinska oprema nije i neće biti u funkciji za narednih nekoliko mjeseci. Izgovor da je donator lični prijatelj kandidata Đukanovića se ne može smatrati ozbiljnim.

Podrška SUBNOR-a.

Ovo udruženje je, ničim izazvano i apslolutno van njihovog djelovanja, nekoliko dana pred izbore javno objavilo da podržava kandidata Mila Đukanovića. Potpuno je jasno da se radi o zloupotrebi državnih resursa u predizborne svrhe, jer se radi o udruženju koje se finansira iz budžeta Crne Gore, a odluku o visini godišnjeg iznosa sredstava predlaže Vlada.

Održavanje predizbornog skupa u obrazovnoj ustanovi u Kotoru.

I pored toga što u Zakonu o vaspitanju i obrazovanju jasno piše: “U ustanovi nije dozvoljeno političko (stranačko) organizovanje i djelovanje i korišćenje prostora ustanove u te svrhe”, kandidatu Milu Đukanoviću omogućeno je održavanje predizbornog skupa u fiskulturnoj sali srednje pomorske škole u Dobroti, Kotor. Izoslala je i reakcija resosrnog ministarstva, čime se i Ministarstvo prosvjete pridružilo ovoj flagrantnoj zloupotrebi državnih resursa u predizborne svrhe kandidata Mila Đukanovića.

Uključivanje visokih policijskih funkcionera u predizborne aktivnosti.

Alen Kočan, komandir policije u Petnjici i Sadik Šabanović, šef policije u Rožajama, prisustvovali su promotivnom skupu kandidata Mila Đukanovića, održanom u Petnjici 09.aprila 2018.g, što je strogo zabranjeno Zakonom o unutrašnjim poslovima. Time su ova dva visoka policijska funkcionera značajno uticalanaslobodu izbora građana Rožaja i Petnjice i ugrozilaregularnost izbornog procesa.

U ovom izbornom procesu grubo su prekršeni Ustav Crne Gore, Zakon o izboru odbornika i poslanika, Zakon o izbor Predsjednika Crne Gore, ali i brojni međunarodni ugovori, opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava i konvencije, koji po članu 9 Ustava Crne Gore imaju primat nad domaćim zakonodavstvom. Analizirajući ovaj izborni proces u smislu poštovanja osnovnih načela demokratije i međunarodnih standarda u dijelu političkih prava i sloboda koje čine jedna od fundamentalnih prava u savremenom svijetu i izbornoj praksi, moramo da konstatujemo da su izbori za Predsjednika Crne Gore sprovedeni u nedemokratskoj atmosferi, uz brojne zloupotrebe i kršenje elementarnih ljudskih prava i da kao takvi ne odražavaju volju građana. Takva vlast se po Ustavu Crne Gore a i po pravilima savremenog i civilizovanog svijeta ne mogu priznati niti se na osnovu njih može uspostaviti vlast. U tom smislu, posrijedi je i brutalno kršenje međunarodnih standarda u ovoj oblasti.

“Svi navedeni dokazi, uz mnoštvo drugih zloupotreba na sam dan izbora, nedvosmisleno potvrđuju da je kandidat Milo Đukanović imao značajnu “institucionalnu prednost”, kako se kaže u preliminarnom izvještaju posmatračke misije OSCE/ODIHR, odnosno permanentno zloupotrebljavao državne resurse tokom svoje predizborne kampanje.

Jasno je da se radi o izbornom procesu u kome je kandidat Milo Đukanović protivzakonito, svjesno, sračunato i uz podršku velikog broja državnih funkcionera i službenika zloupotrebljavao državne resurse u svrhu ostvarivanja velike prednosti u odnosu na druge kandidate.

S tim u vezi, tražim da Državna izborna komisija ispita sve navode iz ove prijave i, shodno zakonskim normama, poništi rezultate ovih izbora kako bi se stekli uslovi za raspisivanje novih na kojima bi se, uz puno poštovanje svih zakonskih normi, obezbijedio ravnopravan status svih kandidata. Jedino tako organizovani i sprovedeni izbori se mogu priznati i proglasiti za slobodno izraženu volju građana i samo tako iskazana volje može činiti osnov državne vlasti”,  zaključuje Bojanić.