Vlast da pokrene dijalog za izmjenu izbornog zakona

Ukoliko želi vraćanje povjerenja u izborni proces vladajuća koalicija mora da pokrene dijalog o izmjenama izbornog zakonodavstva, smatraju u civilnom sektoru i opoziciji. Time bi se ispunio dio zahtjeva Evropske unije (EU) kojim se traži reforma izbornog zakonodavstva, a prioritet bi trebalo da budu izmjene koje se odnose na Državnu izbornu komisiju (DIK) i Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK).

“Nadamo se da bi poziv EU trebalo motivišuće da djeluje na sve političke aktere u državi da iskreno uđu u proces i da se konačno počne sa reformom. Svaki izgubljeni dan znači mogućnost održavanja parlamentarnih izbora sa starim zakonima.

Izvještaji OSCE/ODIHR su dobar okvir za ovu reformu”, smatra direktor Centra za demokratsku tranziciju (CDT) Dragan Koprivica.

Evropska komisija (EK) u izvještaju o napretku je, između ostalog, ocijenila da je potrebno razmotriti sveobuhvatnu reformu izbornog zakonodavstva. U izvještaju se ističe da je Skupština bez odgovarajućih javnih konsultacija usvojila set zakona koji samo djelimično odgovaraju na preporuke OEBS-a. Navodi se i da se posmatranje izbora komplikovalo, posebno za međunarodne posmatrače, čime se ostavlja dovoljno prostora za tvrdnje o nepravilnostima koje se ne mogu nezavisno ocijeniti.

Funkcioner Socijaldemokratske partije (SDP) Mirko Stanić smatra da je EK u izvještaju ukazala na zarobljenost institucija, među kojima su i one koje su zadužene za kontrolu izbornog procesa.

“Zahtjev EK o neophodnosti političkog dijaloga je potpuno razumljiv, ali je jasno da sa druge strane postoji jasna namjera vlasti da suzbije bilo kakvu mogućnost za dogovor po bilo kojem pitanju. Političke promjene i dijalog ne može voditi neko ko čini sve da se politizuju sve nezavisne institucije i da se one podrede partijskom a ne državnom interesu. Situacija sa ASK u kojoj ona ne radi po Zakonu, nego očigledno prema partijskim direktivama, slikovito pokazuje nedostatak političke volje da se ozbiljno bavimo reformama izbornog ili nekog drugog sistema”, smatra Stanić.

Crnogorski parlament je posljednji put mijenjao izborni zakon krajem prošle godine, nakon upozoranje šefa Delegacije EU Aiva Orava da ukoliko se preporuke OEBS-a ne sprovedu do predsjedničkih izbora može stvoriti tlo za osporavanje rezultata tih izbora. Parlament je nakon toga formirao radnu grupu u kojoj nije bilo predstavnika opozicije, koja bojkotuje rad Skupštine, a krajem decembra usvojene su samo izmjene za koje nije potrebna dvotrećinska podrška poslanika. Parlament je izborni zakon mijenjao i 2014. godine, kada je između ostalog određeno da predsjednika DIK bira Skupština većinom glasova ukupnog broja poslanika, a da u Komisiji bude predsjednik i deset članova u stalnom sastavu i po jedan opunomoćeni predstavnik podnosioca izborne liste. Izborni zakon je mijenjan i 2010. godine kada je, između ostalog, riješeno pitanje zastupljenosti manjinskih zajednica u parlamentu. Koprivica smatra da je potrebno suštinski, a ne tehnički riješiti pitanje nezavisnosti DIK.

“Partije igraju izbornu utakmicu, a ujedno u njoj i sude. To je neprihvatljiv koncept za crnogorske uslove. Potrebno je omogućiti individualne kandidature i neku vrstu otvorenih lista. Moguće rješenje je prelazak na sistem deponovanja određenog iznosa novca koji bi se listi ili kandidatu vratio samo ukoliko osvoji neki mininalni broj glasova. To rješenje je prepoznato u međunarodnim standardima i čini mi se da bi podiglo nivo kvaliteta izborne ponude, ali i odgovornosti kandidata”, kazao je Koprivica.

Generalni sekretar Demokrata Boris Bogdanović tvrdi da je ta partija sačinila Plan za sprovođenje preporuka OEBS-a, navodeći da reforma podrazumijeva neophodne intervencije u zakonodavnom, podzakonskom i institucionalnom okviru.

“Od posebnog značaja za reformu su izmjene Zakona o izboru odbornika i poslanika i izmjene Zakona o registrima prebivališta i boravišta. Promjene u institucionalnom okviru podrazumijevale bi promjenu koncepta statusa, strukture i načina rada DIK-a kako bi se u potpunosti ostvarili principi nezavisnosti i profesionalnosti, kao i osnivanje nezavisnog tijela za nadzor nad zakonskom usklađenošću postupanja medija tokom kampanje. Smatramo da je neophodna promjena rukovodstva ASK i propisivanja kvalifikovane većine za novog čelnika institucije, uspostavljanje mehanizama za nadzor nad postupanjem inspekcijskih službi u predizbornom periodu, uspostavljanjem mehanizama za nadgledanje rada Agencije za nacionalnu bezbjednost i nadzora nad poslovanjem Investiciono-razvojnog fonda u predizbornom periodu”, kazao je on.

Spriječiti korišćenje institucija za izbore 

Koprivica smatra da izmjenama izbornog zakona treba obezbijediti nezavisnost Agencije za sprečavanje korupcije. On smatra da za promjene zakonodavstva i vlasti i opozicija moraju pokazati volju za dijalogom.

“Agencija mora postati stvarna brana da neko na izborima ima značajnu institucionalnu prednost, bilo kroz netransparentno finansiranje, bilo kroz zloupotrebu državnih resursa u izborne svrhe. U tom pravcu se mora promijeniti izborno zakonodavstvo, a prije svega kriminalizovati nezakonito finansiranje partija. Ne manje bitno je i rješavanje statusa birača koji žive van Crne Gore a nalaze se u biračkom spisku”, smatra Koprivica, navodeći da treba kriminalizovati i smrti građana kako bi bili izbrisani sa biračkog spiska.

ASK traži otvaranje posebnih računa

Iz ASK su ocijenili da su Demokratska partija socijalista i koalicija Demokrate-URA ispunuli zakonsku obavezu i otvorili poseban žiro-račun za prikupljanje i trošenje novca za finansiranje kampanje za lokalne izbore. Iz ASK su podsjetili da je Zakonom o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja propisana obaveza političkim subjektima da otvore poseban žiro-račun najkasnije narednog dana od dana potvrđivanja izborne liste i da o tome u roku od tri dana obavijeste Agenciju.

“U slučaju da politički subjekat započne kampanju prije potvrđivanja izborne liste, dužan je da otvori poseban račun prije početka kampanje”, navodi se.

Vijesti