Zakonom protjerati aktiviste sa biračkih mjesta

Prisustvom aktivista na biračkim mjestima se učvršćuje inače rasprostranjena pogrešna percepcija crnogorskih građana – da neko može znati za koga su glasali, a praćenje izlaznosti u Crnoj Gori predstavlja problem iako je u razvijenim demokratijama to uobičajena praksa, ocijenili su predstavnici nevladinih organizacija koje su pratile predsjedničke izbore.

Centar za demokratsku tranziciju (CDT) i Centar za monitoring (CEMI) tokom izbornog dana obavijestili su javnost o postojanju mini štabova u blizini biračkih mjesta iz kojih partijski aktivisti bilježe ko je izašao na birališta. Takve štabove i prisustvo partijskih aktivista prijavljivali su i predstavnici opozicije, kako na ovim, tako i na svim ranijim izborima. Tokom ranijih izbora na Cetinju i u Beranama pojedini aktivisti opozicije su “upadali” u takve štabove i tvrdeći nakon toga da su zaplijenili biračke spiskove, a na pojedinim mjestima navodno i novac. Prisustvo partijskih aktivista i štabova u blizini biračkih mjesta primijetili su i međunarodni posmatrači, a to je navedeno i u Preliminarnim zaključcima međunarodne posmatračke misije u koja je pratila predsjedničke izbore.

Predsjednica CDT-a Milica Kovačević kaže da prisustvo aktivista i mini štabova u blizini biračkih mjesta je ilustrativan primjer kako se neke uobičajene demokratske prakse u manjkavim demokratijama pretvaraju u svoju suprotnost.

“Naime, u zapadnim demokratijama partije i kandidati takođe rade kampanju od vrata do vrata, popisuju sigurne glasove, a na dan izbora pozivaju svoje birače, provjeravaju da li su glasali i nude im usluge da im olakšaju proces glasanja. U Crnoj Gori, međutim, kampanja se često ne vodi od vrata do vrata, nego od kancelarije do kancelarije u javnim institucijama, popisi sigurnih glasova su spiskovi zaposlenih, a okupljanja aktivista oko biračkih mjesta su samo finalni instrument za vršenje pritiska u ovom lancu. Prisustvom aktivista na biračkim mjestima se učvršćuje inače rasprostranjena pogrešna percepcija crnogorskih građana – da neko može znati za koga su glasali”, kazala je Kovačevićeva za “Vijesti”.

Direktor CEMI-a Zlatko Vujović navodi da praćenje izlaznosti članova i simpatizera od strane partija u savremenim demokratijama nije nešto sto izaziva zabrinutost, ali dodaje da u zemlji koja nije iskusila promjenu vlasti na nacionalnom nivou, gdje jedna partija upravlja, i zloupotrebljava državne resurse i evidencije građana ovakva praksa jeste problem.

“Nažalost, vođenje evidencija na i oko biračkih mjesta predstavlja osnov za pritiske na birače”, kaže Vujović.

Kovačević podsjeća da Zakon zabranjuje vođenje evidencije o biračima na biračkom mjestu, a da je podzakonskim aktima propisano da se biračkim mjestom smatra objekat u kojem se glasa i dvorište objekta u kojem se nalazi biračko mjesto.

“Dakle, u određenim slučajevima je vođenje evidencije u blizini biračkog mjesta u direktnoj suprotnosti sa zakonom. Međutim, u velikom broju slučajeva, aktivisti i štabovi su udaljeni koliko je nužno, a nema opravdanja da se na dan izbora ograničava kretanje i stvara atmosfera policijskog sata”, navela je Kovačević. Javna osuda i glasna osuda od strane nevladinih organizacija i medija, ali i intervencije izborne administracije, kaže Kovačević, daju rezultate.

“Mi bilježimo brojne slučajeve da su partije povlačile svoje aktiviste nakon CDT-ove javne prozivke. Ili da su se partije povlačile pred biračkim odborima i izbornim komisijama koje su bile odlučne u insistiranju da se biračima omogući da se izjasne bez pritiska i u tajnosti”, kazala je ona.

Kovačevićeva navodi da je ovo jedna od najvažnijih problematičnih tačaka izbornog dana. “I trebalo bi da bude jedna od tema razgovora o izbornoj reformi, kako bi se našla najbolja solucija da se ova negativna pojava ograniči i kroz izmjene zakona”, zaključila je ona.

Aktiviste udaljiti na 250 metara od birališta

Vujović kao mogućnost ublažavanja efekta ovakvih štabova i prisustva partijskih aktivista vidi proširenje važenja norme zabrane sprovođenja partijskih aktivnosti na i oko biračkog mjesta sa sadašnjih 100 na 250 metara oko biračkog mjesta.

“Time bi se do jedne mjere otežalo partijsko uznemiravanje birača, ali ne i iskorijenilo”, poručio je Vujović.

Vijesti