Spasovdan, Vaznesenje Gospodnje ili „Dan spasa“ je hrišćanski praznik, koji se slavi 40 dana nakon Uskrsa i uvijek pada u četvrtak. Za njega se vezuje veliki broj narodnih običaja, a praznuje se skoro isto tako živopisno kao i Đurđevdan, pa mnogi etnolozi veruju da je riječ o istim običajima podijeljenim u dva dana. 

Po hrišćanskom verovanju, vaskresenjem, Gospod je pokazao da je jači od smrti i nakon Vaskrsa je sa njima proveo 40 dana podučavajući ih kako da šire vjeru i njegovo učenje. Nakon toga se, po predanju, popeo na Maslinsku goru i uznio na nebo. Prije toga, učenicima je rekao: „Idite po svemu sveti i propovedajte Evanđelije svakom stvorenju. Ko poveruje i krsti se, biće spasen, a ko ne povjeruje biće osuđen“.

Tako su apostoli proneli vijest o Isusovom čudu u svijet i time počeli da čovečanstvo spasavaju – odatle naziv Spasovdan. Zato je ovaj dan vrijeme slavlja i simbol pobjede nad smrću.

Mnogi običaji za Spasovdan sačuvani su još iz predhrišćanskih vremena. Bio je to praznik koliko ratara toliko i stočara. Po vjerovanju, na ovaj dan, gromovnik Perun, tukao je gromovima i gradom usjeve, a božanstvo Spas je, uz pomoć žitnog klasa u ruci, spasavalo usjeve. Zbog toga je ponegdje ostao običaj da se za Spasovdan obavezno kolje jagnje, kao žrtva svecu.

Krst je sastavni dio Spasovdanskog rituala. Narod u nekim krajevima još uvijek vjeruje da na Spasovdan svako obavezno treba da od leskovih grančica napravi krstić. On se onda stavlja na livade, njive ili na krovove kuća… svuda gdje je potrebna zaštita od demona i loših čini.

Stari su vjerovali da će upravo ovi krstići od zla sačuvati preko cijele godine one koji su ih napravili.

U nekim krajevima, na Spasovdan muškarci se ne briju, žene se ne umivaju i djeca ne kupaju. Ne spava se preko dana, da se ne bi drijemalo preko cijele godine.

Na ovaj dan se u mnogim selima organizuje litija kada povorka sa sveštenicima na čelu obilazi oko crkve i izgovara molitve. Negdje se ljudi okupljaju i kod mesnih zapisa – prastarih stabala za koja se vjeruje da čuvaju sela. Tu se i donosi hrana, igra se i pjeva.

Mladići i djevojke bi trebalo da na ovaj dan uzberu što više cvijeća jer se vjeruje da je Spasovdan“dobar dan za gatanje“. Potrebno je zamisliti dragu osobu i kidajući laticu po laticu polako izgovarati: „Voli me – ne voli me“. Poslednji listić koji ostane krije ujedno i odgovor na to pitanje.

(Dnevno.rs)