Iznuda počinje od anonimnih prijetnji - Volim Podgoricu

Iznuda počinje od anonimnih prijetnji 

Ako je suditi po evidenciji, malo ko pokušava da iznudi novac u Crnoj Gori. Zato je, statistički gledano, to jedno od krivičnih djela koje je rijetko zastupljeno. U prilog ovome govori i podatak da je u posljednje dvije godine pred Višim sudom u Podgorici vođen samo jedan postupak za ovo djelo, koji je pravosnažno obustavljen, a nije bilo ni onih koji su sporazumno priznali krivicu.

Sa podatkom da je malo onih koji počine ovo krivično djelo saglasni su i advokati. Pojašnjavaju da kaznena politika za iznudu i nije baš blaga. Tako maksimalna kazna koja se može izreći za ovo djelo je do 15 godina zatvora. Advokat Dušan M. Jovović kaže za Pobjedu da ovo krivično djelo ima četiri oblika i to osnovni, dva teža i najteži oblik. Osumnjičeni, kako navodi, uvijek negiraju da su počinili iznudu.

“Prema zakonu, iznudu čini onaj ko s namjerom da sebi ili drugom pribavi protivpravnu imovinsku korist, silom ili prijetnjom prinudi drugog da nešto učini ili ne učini na štetu svoje ili tuđe imovine. Za to krivično djelo kazna je zatvorska od jedne do osam godina”, pojašnjava on.

Jovović dodaje da ukoliko je iznudom pribavljena imovinska korist koja prelazi tri hiljade eura, kazna zatvora je od dvije do deset godina, dok za iznose koji prelaze trideset hiljada eura, može se izreći kazna od dvije do dvanaest godina.

“Najteži oblik ovog djela, pa i najveća kazna, predviđena je u dva slučaja: prvi je ako osoba počini ovo djelo više puta, a drugi je kada ga počine više osoba na organizovan način. U tim slučajevima kazna je od tri do 15 godina”, navodi Jovović.

On ističe da je za ovo krivično djelo neophodan umišljaj, kao i namjera pribavljanja za sebe ili drugog protivpravne imovinske koristi.

“Ovo krivično djelo ima sličnosti u pogledu sa krivičnim djelom razbojništva, a u pogledu posljedice sa djelom prevare. Odbrana počinioca ovih krivičnih djela uglavnom zavisi od objektivnih okolnosti svakog pojedinačnog slučaja, odnosno u zavisnosti od personalnih i materijalnih dokaza koji postoje u samom postupku”, kaže Jovović.

Advokatica Gorica Vujisić navodi da u situacijama kada se radi o ozbiljnoj prijetnji ovo krivično djelo obično počine slanjem anonimnih pisama, korišćenjem telefona i slično.

Prema riječima Vujisić, interesantno je pogledati kako se ovo krivično djelo sankcioniše u zakonodavstvima zemalja regiona. Zakonikom Srbije iznuda je definisana kao i u našem krivičnom zakoniku pa su i kazne propisane uglavnom u istom rasponu. Kako dodaje, krivični zakonik u Makedoniji, kao i kazneni zakon Hrvatske, visinu kazne ne određuje u odnosu na visinu pribavljene protivpravne imovinske koristi, već u odnosu na način izvršenja djela i posljedice koje su nastale.

Ona navodi da za ovo djelo može se potpisati i sporazum o priznanju krivice.

“Shodno odredbama Zakona o krivičnom postupku, može se zaključiti kada se krivični postupak vodi za jedno ili više krivičnih djela za koje je propisana kazna zatvora do 10 godina. U dosadašnjoj praksi može se konstatovati da inicijativa za zaključenje sporazuma potiče većinom od okrivljenog i njegovog branioca. Imajući u vidu čl. 250 Krivičnog zakonika Crne Gore, kojim su propisane sankcije za krivično djelo iznuda, osnovni oblik ovog djela za koji je propisana kazna od jedne do osam godina, I kada pribavljena protivpravna imovinska korist prelazi 3.000 eura kazna je do dvije do deset godina”, zaključuje advokatica Vujisić.

Pobjeda

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com