Trenutna situacija unutar bankarskog sektora i pad kamatnih stopa na štednju koji je na crnogorskom tržištu prisutan posljednjih godina idu u prilog povećanju interesovanja za ulaganje na tržištu kapitala, kazao je u intervjuu Dnevnim novinama izvršni direktor Montenegroberze Gojko Maksimović.

On smatra da će se, u potrazi za većim prinosima dosadašnje štediše, štediše dijelom okrenuti ka ulaganju u druge finansijske instrumente. Maksimović nije zadovoljan prometom koji je od početka godine ostvaren na crnogorskoj berzi, iako je on za 30 miliona veći od ukupnog prošlogodišnjeg.

“Od početka godine na Montenegroberzi ostvaren je promet u iznosu od oko 78 miliona eura. Uzimajući u obzir da je tokom cijele prošle godine ostvaren promet u iznosu od oko 48 miliona eura na prvi pogled ostvarena cifra od 78 miliona eura djeluje impresivno i izaziva zadovoljstvo. Ako sa druge strane pogledamo strukturu ostvarenog prometa moram biti iskren i reći da nijesam zadovoljan ostvarenim rezultatima. Navedeno nezadovoljstvo se javlja imajući u vidu da je većina prometa ostvarena sklapanjem blokovskih transakcija, kao i činjenicom da nijesmo imali nijednu primarnu prodaju na berzi”, ocijenio je Maksimović.

Pre,a mjegovim riječima od početka godine na Montenegroberzi najveći promet ostvaren je sa akcijama kompanija koje imaju praksu isplate dijela ostvarene dobiti u dividendi.

“Konkretno ukoliko bi isključili blokovske poslove, oko 40 odsto ukupnog prometa na segmentu vlasničkih hartija od vrijednosti ostvareno je akcijama Crnogorskog Telekoma i Jugopetrola. Imajući u vidu da će akcionari navedenih kompanija na zakazanim Skupštinama akcionara raspravljati o raspodjeli dobiti u vidu dividende, došlo je do značajnijeg interesovanja investitora za kupovinu navedenih akcija. Ako pogledamo iznose predloženih dividendi, dividendni prinos uzimajući trenutnu cijenu na tržištu, kreće se u iznosima oko sedam odsto kod Jugopetrola i oko 5,5 odsto kod Crnogorskog Telekoma, te predstavljaju za investiture sklonije riziku dobru alternativu ulaganja u odnosu na recimo oročenu štednju kod banaka”, rekao je on.

Pored navedenih akcija, u posmatranom periodu za investitore su bile interesantne i akcije Rudnika uglja Pljevlja.

“Uzimajući u obzir činjenicu i odluku Elektroprivrede Crne Gore da izvrši preuzimanje navedenog preduzeća po cijeni od 6,40 eura po akciji, neki investitori su na tržištu kupovali navedene akcije i na bazi očekivanja izvršenja preuzimanj a proj ektovali ostvarivanje dobiti. Ako sa druge strane posmatramo aktivnosti institucionalnih investitora od najvećeg interesovanja bile su državne obveznice. Nažalost, imamo situaciju da većina vlasnika državnih obveznica iste drži do dospijeća pa nemamo velike iznose ostvarenog prometa koji bi mogli da zadovolje sve potrebe investitora koji žele da kupe navedene hartije od vrijednosti”, istakao je Maksimović.

On je ocijenio da trenutna situacija unutar bankarskog sektora i pad kamatnih stopa na štednju koji je na crnogorskom tržištu prisutan posljednjih godina ide u prilog povećanju interesovanja za ulaganje na tržištu kapitala.

“Naime, smatram da će se u potrazi za većim prinosima dosadašnje štediše, dijelom okrenuti ka ulaganju u druge finansijske instrumente. Nadam se da ćemo uspjeti kao tržište da im ponudimo različite finansijske instrumente koje će zadovoljiti njihove zahtjeve za ostvarivanjem prinosa. S tim u vezi očekujem da u narednom periodu u većoj mjeri zaživi segment korporativnih obveznica, koji se do sada nije koristio u velikoj mjeri. Smatram da tržište kapitala može u dobroj mjeri finansirati poslovanje uspješnih kompanija. U cilju povećanja ponude na tržištu kapitala važnu ulogu ima i država, koja bi kroz otvaranje pojedinih kompanija koje se nalaze u državnom vlasništvu, poput Aerodroma Crne Gore, Pošte Crne Gore AD, Monteputa,i prodaju manjinskih paketa na berzi, sigurno uticala na povećanje zainteresovanosti i privatnih kompanija za listiranje na tržištu kapitala. Takođe, u skladu sa novim Zakonom o tržištu kapitala pokušaćemo u narednom periodu da naše tržište obogatimo sa uvođenjem nekih finansijskih instrumenata koji do sada nijesu smatrani finansijskim proizvodima”, zaključio je Maksimović.

Dnevne novine