Saradnja naučnika BiH i Crne Gore počela od testiranja studenata, fudbalera i rukometašica

Prof. dr Marin Ćorluka, vanredni je profesor i prodekan za nastavu na Fakultetu prirodoslovno-matematičkih i odgojnih znanosti Sveučilišta u Mostaru i gostujući profesor na Fakultetu za sport i fizičko vaspitanje Univerziteta Crne Gore. Redovan je učesnik Međunarodne naučne konferencije „Transformacioni procesi u sportu – sportska dostignuća“ već pet godina, a dugogodišnje prijateljstvo i saradnja krunisani su nedavno potpisivanjem ugovora sa Univerzitetom Crne Gore. Saradnja sa Fakultetom za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću je na svim nivoima, profesori zajednički sprovode istraživanja, objavljuju naučne radove, a planiraju i sportske susrete.

„Uspostavili smo saradnju tako što smo testirali rukometaše, ženski rukometni klub „Gruda“ koji su već četiri ili pet godina prvaci kupa i prvenstva BiH. Testirali smo i fudbalere iz Širokog Brijega i Zrinjskog, koji su se tamičili u Evropi,  i te rezultate upotrijebili za pisanje radova, a testirani su i studenti našeg Fakulteta.“

Kroz antropološka istraživanja potvrdili su da su Crnogorci i Hercegovci, kao stanovnici Dinarida, najviši ljudi na svijetu.

Uža specijalnost prof.dr Marina Ćorluke su sportske igre i fudbal, kao i sportsko novinarstvo, a predaje i odnose s javnošću u sportu.  Saradnja sporta kao igre i sportskih nauka je na samom početku, navodi Ćorluka i fokusira se na probleme koji postoje na toj relaciji.

„Naši ljudi, naše institucije vrlo teško dolaze do klubova, u kojima treneri nemaju adekvatnu edukaciju, nemaju ni zvanja, ni škole, a vode proces treninga, a vrlo teško prihvataju ulogu nauke da bi to primijenili u svom trenerskom poslu. Pokušavam se godinama boriti da naš fakultet i svi naučnici budu na raspolaganju klubovima. Ali to je veliki otpor, zato što bi nas trebalo adekvatno nagraditi i platiti, a treneri, kada imaju rezultate na osnovu naših istraživanja, uglavnom, iste ne mogu primijeniti i shodno njima napraviti plan. Pa i kad bi im ustupili plan, problem je vrijeme koje im je potrebno za ostvarenje plana.“

Problem je, tvrdi prof. Ćorluka, što se sve želi postići za 24 sata, a sport i nauka tako ne funkcionišu, jer su potrebni vrijeme i upornost,  da bi rezultati bili sigurni.

Kad je riječ o mladima, prof. dr Marin Ćorluka smatra da  većina vodi nezdrav način života, te bi trebalo takvu praksu mijenjati od samih vrtića gdje bi se djeca učila o sportskoj kulturi,  sportskoj prehrani i sportskoj higijeni, što bi se u višim razredima nastavilo, a dopuna bi slijedila u sportskim klubovima. Smatra da će to teško zaživjeti i pohvaljuje uvođenje predmeta „Zdravi stilovi života“ na Fakultet za sport i fizičko vaspitanje u Nikšiću. Taj primjer bi trebalo da slijedi i region u visokoškolskom obrazovanju, ali i na nižim nivoima školovanja „jer od malena se uči“, navodi prof. Ćorluka.

Prof. dr Marin Ćorluka nam je kazao kako smatra da je sportsko novinarstvo na zadovoljavajućem nivou, ali se može napraviti još napretka u smislu stručnog obrazovanja novinara koji prate određeni sport, da to ne ostane samo na pukom izvještavanju akcija koje su se dogodile nego bi gledaoci trebalo da budu upoznati i sa razmišljanjem trenera, te reporter da objasni same ideje, šta se to događa na utakmici, a za to mu treba i priprema koja podrazumijeva poznavanje taktike u sportu.

„Mislim da našim novinarima fali malo maštovitosti, bar govorim o novinarima BiH, kada izvještavaju sa utakmica. Spomenuli ste legendarne komentatore, Mladen Delić („Ljudi da li je to moguće?“) i mnoštvo tih legendarnih komentatora je bilo, danas toga jednostavno nema. Zašto nema? To je sada uglavnom posao u kome nema emocija, vrlo je teško danas prepoznati pravu informaciju od one proizvoljne. Bar je takvo moje viđenje.

„Studije sportskog novinarstva, u stvari, pružaju to da kvalitetan novinar spozna tehniku i taktiku, drugačiji način, da se druži sa sportašima, da zna sportsku psihologiju, da zna nešto o fiziologiji i anatomiji, to ipak čini jednog kompletnog novinara.“

I tom smislu prof. dr Marin Ćorluka pohvaljuje Fakultet za sport u Nikišiću koji ima studijski program sportsko novinarstvo, te navodi da je veliki nedostatak što takvog studija sada nema u Bosni i Hercegovini, jer se dešava, u velikom broju slučajeva, da novinar izvještava o utakmici, bez poznavanja, čak i sportskih pravila.