Zbog prihoda od goriva Vlada ne utiče na cijene?
Od akciza na mineralna ulja i goriva država je u prva četiri mjeseca ove godine imala prihod od 43.423.893 eura, tri miliona više nego u istom periodu prošle godine, pokazuju podaci Uprave carina.
“Bruto naplata akciza na mineralna ulja i goriva u periodu januar – april 2018. godine iznosila je 43.423.893,66 eura, a u periodu januar – april 2017. godine 40.208.864,20 eura”, rekli su “Vijestima” iz Uprave carina.
Bruto naplata akciza na mineralna ulja i goriva u 2017. godini iznosila je 157.276.219,26 eura i povećana je za trećinu u odnosu na 2016, kada su naplaćena 122 miliona eura.
Predsjedništvo Socijalnog savjeta u utorak je odlučilo da se ne saziva hitna sjednici tog tijela na kojoj bi se raspravljalo o rastu cijena goriva i Uredbi o određivanju cijena naftnih derivata, što je tražila Unija slobodnih sindikata, već da se od ministarstava ekonomije i finansija traže podaci o cijenama i dažbinama na gorivo kako bi se o tome raspravljalo na nekoj od narednih sjednica.
Generalna sekretarka Unije poslodavaca Suzana Radulović kazala je nakon sjednice Predsjedništva da su za to da se raspravlja o cijenama goriva na Socijalnom savjetu, ali da se u međuvremenu nabave podaci na osnovu kojih mogu da pričaju argumentovano, da ne bude samo politička priča radi priče.
Naredni obračun cijena goriva je u ponedjeljak. Iz Ministarstva ekonomije u četvrtak je saopšteno da, prema trenutnim procjenama, neće biti novog povećanja cijena goriva. „Uslova za povećanje cijena nema s obzirom na činjenicu da je na Platts kotacijama, nakon naglog skoka, zabilježena normalizacija cijena, kao i stabilan trend kretanja kursa dolar/euro, u odnosu na posljednje informisanje Vlade o njihovom kretanju 31. maja ove godine“, rekli su iz Ministarstva čiji su predstavnici u četvrtak informisali Vladu o trenutnim procjenama u vezi sa cijenama goriva.
Vlada je posljednji put 2017. povećala akcize na gorivo za devet centi, dok je ove godine, u okviru mjera štednje, povećala porez na dodatu vrijednost (PDV) sa 19 na 21 odsto, što je uticalo na poskupljenje goriva. Nakon dva velika poskupljenja u maju, cijene goriva su se približile rekordnim nivoima iz 2012. Sve vrste goriva na benzinskim pumpama od 29. maja su skuplje tri do sedam centi, zbog čega je gorivo u Crnoj Gori među skupljima u regionu, ali i u odnosu na neke bogate države EU poput Luksemburga, Austrije i Njemačke. Eurodizel je poskupio sedam centi na 1,3 eura, eurosuper 98 tri centa na 1,44, a eurosuper 95 četiri centa na 1,41 euro po litru. Lož ulje za veleprodaju poskupilo je šest centi na 1,26 eura. Prethodno su, 15. maja, eurosuper 95 i 98 poskupili po šest centi.
Rekordne cijene zabilježene su 27. avgusta 2012. godine. Tada je eurosuper 98 koštao 1,54 eura, eurosuper 95 1,5 eura, a dizel 1,38 eura.
Kako su nedavno kazali iz Vlade, od maloprodajne cijene BMB-a 98 država sada uzima 55,6 odsto, odnosno 80 centi. Od 1,41 euro, koliko košta BMB 95, državi ide 0,79 eura, dok od 1,3 eura dizela, državi ide 51,2 odsto ili 66 centi.
Litar dizela bez dažbina 53 centa
Akciza na sva goriva koje koriste automobili (bezolovna) iznosi 54,9 centi po litru. Prema sadašnjim cijenama, porez na dodatu vrijednost (PDV) na eurodizel iznosi 22 centa, na super 95 je 24 centa, a na super 98 iznosi 24 centa. To znači da bi cijena eurodizela, bez ove dvije dažbine, sa zaradom vlasnika i drugim troškovima, iznosila 53 centa, a država ukupno doda još 77 centi za sebe. Od litra supera 95, u državnu kasu sada ide 79 centi, a od supera 98 još 80 centi. Osnovne cijene ova dva goriva, bez akciza i PDV-a, bi iznosile 62 i 64 centa.
Izuzetak su izvođači na autoputu Bar-Boljare, koji umjesto 54,9 plaćaju akcizu od 16,9 centi po litru. Akciza je nula eura jedino na prirodni plin, dok je na tečni nafti gas 12,5 centi. Na olovna goriva akciza iznosi 55,4 centa.
