Crna Gora turizmom zgrće milione, tamo ima mnogo superluksuznih automobila

Sredina je avgusta i u Budvi, prijestonici turizma na crnogorskom primorju, vrije kao u košnici. Desetine hiljada gostiju gužvaju se na plažama, restorani su prepuni, a saobraćajne gužve apsolutno nesnosne. Svakog dana ovdje se zamijeni i do 100 hiljada turista, jedni odlaze, drugi dolaze. Za gradić od trideset hiljada stanovnika to je velika, strašna brojka od koje svi dobro žive, piše Tomislav Kukec novinar portala 100posto.hr.

Foto: waytomonte

Putujući prema Budvi autor teksta posebno ističe da je ulazak u Budvu, magistralom što se spušta sa Cetinja, nešto  što se ne zaboravlja, naročito u sumrak. Njega je s visine crnogorskih brda Budva na prvi pogled podsjetila na Monte Karlo u malom.

“Magistralnim putevima kroz grad mile nepregledne kolone superluksuznih automobila, a registarske tablice odaju ih da dolaze iz Bosne i Hercegovine, Srbije, ali i Hrvatske, Italije, Holandije, Njemačke, te naročito Rusije. Gotovo svaki drugi cjenivnik u restoranima štamoan je na ćirilici, no ne onoj srpskoj, već ruskoj, jer Rusi naprosto obožavaju crnogorsko primorje”, ističe novinar.

Primijetio je i da je Budva veliko gradilište.

“Upravo se gradi luksuzni poslovno-stambeni kompleks Porto Budva koji će imati čak 300 luksuznih stanova, od kojih je 280 već rasprodato, a jedan je kupio i hrvatski rukometni reprezentativac Igor Karačić. Ispred grada usidrene su velike jahte, s kojih u klubove i restorane silazi svjetska elita”, piše u tekstu.

Dalej se navodi da je Budva ujedno i grad luksuza po relativno prihvatljivim cijenama.

“Za naše prilike nerijetko i jeftinija od brojnih jadranskih destinacija. Da, postoje restorani i klubovi u kojima biste, ne pripazite li, mogli ostaviti godišnju platu, no u većini restorana i kafića bićete zadovoljni završnim računom. Pice se tako mogu pornaći od pet do deset eura, složenija glavna jela uglavnom ćete platiti od osam do 15 eura, a za približnu cijenu moći ćete pojesti i dobru porciju kvalitetne ili čak vrhunske jadranske ribe. Sve to, naravno, zaliveno sjajnim crnogorskim vinima. Smještaj se može naći od tridesetak do nekoliko hiljada eura po noći, zavisno od toga  kakav nivo komfora očekujete i s koliko dubokim džepom raspolažete”, pojašnjava dalje autor teksta.

Čini se kako je ovdje nemoguće propasti bavite li se turizmom. Kompleks Porto Budva te još nekoliko manjih koji se upravo dovršavaju posljednji su koji će tu biti izgrađeni, jer u centru grada više nema ni jedne jedine slobodne parcele. No, zato bujaju druga gradska naselja te predgrađe, u kojima se grade apartmani, porodični hoteli, hosteli, luksuzni smještajni kapaciteti…

Upravo ove sezone na brdima iznad Budve, u naselju Prijevor, s radom su započeli luksuzni apartmani Bevilacqua. Jedini u tom dijelu grada gostima nude izuzetno luksuzno opremljene apartmane te bazen s pogledom na raskošne planine ponad Budve. Vlasnik Blažo Popivoda (naziv apartmana doslovni je talijanski prijevod njegovog prezimena) otkriva  kako je deset godina radio kao vozač i vlasnik kamiona u Sjedinjenim Američkim Državama dok nije skupio dovoljno kapitala da se vrati i upusti u ovaj poduhvat.

“Dok sam gradio ovaj hotel, svi su mi govorili da griješim i da mi se investicija neće vratiti jer ulažem u ovako luksuzne smještajne kapacitete. No to je bila moja želja godinama, htio sam se vratiti i napraviti nešto najbolje što mogu. Rodom sam iz Cetinja ali tu sam dvadeset godina i znam kako stvari funkcioniraju. Bio sam uvjeren da će sve dobro ispasti. No, i mene je iznenadilo kako je krenulo. Mislio sam da ću se ove sezone uhodavati, ugostiti nekoliko ljudi kako bih vidio kako stvari stoje, no čim sam apartmane stavio na Booking.com postao sam i prebukiran – konstantno sam pun. Nisam očekivao ni pedeset posto ovoga što nam se dogodilo”, otkriva Popivoda.

No ono što Budvu čini drugačijom i na čemu je, kaže  Ana Golubović, direktorica Alart Centra Budva CG (građevinsko-investicione kompanije iza koje je na stotine projekata u crnogorskom turizmu), zasnovan ovdašnji turizam jeste-noćni život.

“Budva je grad mladih i oni čine većinu gostiju. Danju ćete na budvanskim ulicama susresti stotine ljepotica u oskudnim bikinijima, plaže su zatrpane mladima koji se kupaju, sunčaju, igraju odbojku na pijesku ili ispijaju koktele, no pravi život počinje zalaskom sunca. Gotovo na svakom koraku veliki su klubovi, a mnogi od njih imaju DJ-eve ili živu glazbu. Predrasuda je da se sluša samo turbofolk, iako on čini većinu muzičke ponude. No, dosta klubova pušta i hrvatsku te glazbu sa europskih i svjetskih top ljestvica. I svaki je prepun. A jedan se ipak posebno ističe”, navodi se u tekstu.

Foto: waytomonte

Riječ je o klubu Top Hill, koji svojim kapacitetom od više od pet hiljada ljudi nosi epitet najvećeg kluba na otvorenom na Balkanu.

“Klub smo posjetili kada je gošća večeri bila je pjevačica Maya Berović (svi su se iskreno čudili što je ne znamo, jer navodno je velika zvijezda). Ispred kluba bile su parkirani neki od najluksuznijih automobila, Bentleya, Ferrarija, Lamborghini, Jaguara, Mercedesa, BMW-a, s registarskim oznakama iz cijele Evrope, pa čak i pokojom američkom. Hiljade ljudi zabavljalo se uz taktove turbofolk zvijezde u klubu gdje VIP zona (u vrijeme naše posjete gotovo rasprodata) košta od 1.500 do 3.000 eura na noć”, piše dalje Kukec.

A Budva je i omiljena destinacija evropskih zvijezda. Naročito se tu ističe obližnje poluostrvo Sveti Stefan, gdje se cijene noćenja penju na vrtoglavih nekoliko hiljada eura. Upravo tu paparaci često mogu zateći neka od najzvučnijih imena svjetske estrade. Ove godine već su stigli David i Victoria Beckham, Adriana Lima, te čitav niz vrhunskih sportaša, manekenki, biznismena…

Autor zaključuje da je teško razviti pravo mišljenje o budvanskom turizmu.

“S jedne strane ona jest potpuno devastirana parada građevinskog kiča, jer je nedostatak urbanističkih planova dozvolio da svako gradi što, gdje i kako hoće, što je rezultiralo  urbanističkim haosom. No s druge se strane treba složiti kako je riječ o brzorastućoj destinaciji koja je izuzetno popularna među mladim turistima. Upravo oni posljednjih su godina u fokusu turističke industrije, jer su voljni putovati i pritom se ne libe trošiti. Moramo primijetiti kako na našoj obali nemamo baš ni jedno mjesto koje okupčja toliko izuzetno bogatih ljudi na jednom mjestu. Čudi to i naše crnogorske domaćine. “Imate najljepšu obalu, prekrasne otoke, sjajne gradove sa jako razvijenom infrastrukturom. Dakle, sve ono što Budva nema. A ipak, kao da ne znate privući investitore u turizam, strane biznismene koji bi uložili novac u velike hotele i megaklubove. Dubrovnik je sjajan, ali što da se u njemu radi nakon što se okupaš i prošetaš Stradunom? Iskreno me čudi zašto se Hrvatska nije razvijala u tom smjeru, barem na nekoliko destinacija”, zaključuje jedan naš sugovornik””, zaključuje tekst o budvanskom turizmu Kukec.