ĐUKANOVIĆ: Deklaracija o ekološkoj državi dovela nas je do nezavisnosti, NATO saveza i na prag EU

Na otvaranju Ministarske konferencije “Zadužbina budućnosti“ prisutnima se obratio predsjendnik Crne Gore Milo Đukanović.

Njegov govor prenosimo integralno:

Sa zadovoljstvom sam prihvatio poziv ministra Radulovića da otvorim ovu konferenciju, da Vas sve pozdravim i poželim dobrodošlicu u Crnu Goru. Utoliko prije što datum njenog održavanja za nas ima posebnu simboliku. Na današnji dan prije 27 godina naš Parlament je na Žabljaku, u srcu Nacionalnog parka „Durmitor“, koji se nalazi na spisku Svjetske kulturne i prirodne baštine pod zaštitom UNESKO-a, proglasio Crnu Goru ekološkom državom.

To je zapisano i u Ustavu Crne Gore. Deklaracija o ekološkoj državi bila je polazna tačka savremenog razvoja Crne Gore, koja je u konačnom dovela do obnavljanja državne nezavisnosti, do članstva u NATO savezu, i na korak do članstva u Evropskoj uniji. I danas, nešto duže od četvrt vijeka kasnije, i 12 godina od preuzimanja pune odgovornosti za budućnost naše države, nesmanjeno smo posvećeni strateškim prioritetima ekonomskog i društvenog razvoja utemeljenog u sistemu vrijednosti evropske i evroatlantske zajednice država.

Takva nepokolebljiva riješenost da Crnu Goru i region u kojem živimo, vratimo našoj prirodnoj, civilizacijskoj kući – Evropi, naravno ne umanjuje želju i potrebu da sačuvamo i dodatno razvijamo naša tradicionalna međunarodna prijateljstva, iskazujući time i poštovanje prema svojoj dugoj državnoj istoriji, prepoznajući u tim partnerstvima dodatne mogućnosti za ubrzani razvoj.

Najvažnija inspiracija crnogorske državne politike u narednom periodu je ubrzani ekonomski rast i institucionalni razvoj kao najpouzdaniji temelj efikasne vladavine prava i pune evropeizacije crnogorskog društva. Upravo tako definisani prioriteti potenciraju našu odgovornost za pametan i održiv odgovor na izazove razvoja sa kojima se suočava savremeno čovječanstvo i koji su u fokusu današnje konferencije. Jedan od najsloženijih rebusa svih zemalja u svijetu, nezavisno od nivoa razvijenosti, jeste kako naći optimalnu formulu međuzavisnosti između dva univerzalna cilja: bržeg ekonomskog rasta i očuvanja zdrave životne sredine. Ne samo da je to moguće, nego to je imperativ zajedničke odgovornosti prema planeti koju dijelimo, i prema generacijama našeg potomstva. Taj odgovor ne možemo odlagati, niti prenijeti nekome ko će raditi ove poslove poslije nas. Jer, svako odlaganje znači trošenje šansi i resursa i limitira mogućnost budućeg razvoja. Stara kineska poslovica kaže: „Bolje je upaliti svijeću, nego proklinjati tamu“. Mi ne smijemo zatvarati oči pred tim izazovom, već moramo osmišljavati modele koji će voditi uspostavljanju održivog balansa između ovih ciljeva.

Za to je potrebna intenzivna saradnja i sinergijsko djelovanje svih partnera. Mehanizam 16+1 se pokazao kao platforma na kojoj se snaži međusobno povjerenje i saradnja zemalja Centralne i Istočne Evrope i NR Kine. Potvrdilo se da je ovaj okvir, kao spona Evrope i geografski udaljene Kine, izuzetno važan za sve zemlje učesnice u oblasti životne sredine. Istovremeno i dobar podsticaj drugim akterima na globalnoj sceni za odgovoran odnos prema zajedničkoj budućnosti.

Osnivanjem Koordinacionog mehanizma u ovoj oblasti, mi ispunjavamo obaveze koje smo preuzeli u okviru 16+1 saradnje, koje su nam na našu inicijativu, uz podršku svih zemalja učesnica, delegirane na samitima šefova vlada Centralne i Istočne Evrope i Narodne Republike Kine, u Budimpešti i u Sofiji. To je za Crnu Goru, koja je i dio globalne inicijative „Jedan pojas, jedan put“, i privilegija koja podrazumijeva punu posvećenost i dodatna zalaganja usmjerena ka visokom, ali dostižnom cilju – očuvanju životne sredine, kao jednom od najbitnijih segmenata savremenog života.

Imajući u vidu da smo u pregovaračkom procesu sa EU praktično pred otvaranjem poglavlja 27, Životna sredina – jedno od dva koja još nijesu otvorena – vjerujem da će nam saradnja u okviru ovog novouspostavljenog mehanizma, kroz tehničku i drugu razmjenu iskustava i realizaciju konkretnih projekata, dodatno olakšati ispunjavanje preuzetih obaveza iz ovog poglavlja, kao i kasnije kriterijuma za njegovo zatvaranje.

Da bi ostvarili željene ciljeve, moramo razvijati i razmjenjivati najbolje prakse i primijeniti savremene standarde koji doprinose poboljšanju životne sredine u svim zemljama učesnicama.

Uključivanje ove problematike u sve djelove političkog upravljanja osnovni je zadatak moderne države, čemu težimo u svim sferama društva, od obrazovanja, preko jačanja i razvijanja institucionalnih pretpostavki, do usklađivanja zakonodavnog okvira.