Ne nasijedajte na sumnjive ponude na društvenim mrežama - Volim Podgoricu

Ne nasijedajte na sumnjive ponude na društvenim mrežama

Veliki broj građana se u posljednje vrijeme obratio Agenciji za zaštitu ličnih podataka, zbog sumnje da su njihovi podaci zloupotrijebljeni na društvenim mrežama. Naime, sve je više lažnih profila sa kojih se nude primamljive nagrade i brza zarada, u zamjenu za lične podatke, te stručnjaci savjetuju građane da ne nasijedaju na takav vid prevare.

Društvenom mrežom Facebook ovih dana kruže lažne nagradne igre koje stižu sa lažnih profila pojedinih kompanija koje izgledom veoma liče na njihove zvanične stranice.

Građanima nude primamljive nagrade i od onih koji nasjednu, traže da im pošalju lične podatke. Prema riječima člana Savjeta Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama (AZLP), Radenka Lacmanovića, Agencija je evidentirala veliki broj žalbi građana koji su nasjeli na prevaru prilikom koje su, kako vjeruju, zloupotrijebljeni i njihovi lični podaci.

“Agenciji za zaštitu ličnih podataka obratilo se više građana telefonskim putem. Mnogi su izrazili sumnju da se radi o prevari i da je moguća zloupotreba njihovih ličnih podataka”, kazao Lacmanović za Dnevne novine.

On pojašnjava da u slučaju takve vrste prevare građani sami pristanu da daju podatke odgovorom na određena pitanja ili slanjem fotografije skeniranog dokumenta. Dodaje, da su uglavnom podstaknuti idejom o lakoj zaradi koju određeni profili na društvenim mrežama nude.

“Može se reći da se ovdje radi o obradi ličnih podataka na osnovu saglasnosti lica. Dakle, pristankom da odgovorite na određeni upit, prilikom pritiska na enter ili pogotovo slanjem fotografije skeniranog ličnog dokumenta vi ste neposredno dali saglasnost za obradu vaših ličnih podataka. Iz tog razloga pozivam građane da budu oprezni kada im na lak način nude da dođu do nekih nagrada do kojih obično nije tako lako stići te da ne daju lične podatke nepoznatim obrađivačima ili eventualno korisnicima”, rekao je on za DN.

Lacmanović podsjeća da je Zakonom o zaštiti podataka propisano da se isti moraju obrađivati na pošten i zakonit način i ne u većem dijelu nego što je to potrebno da se ostvari svrha, odnosno namjena. Aktom je predviđeno da se lični podaci mogu obrađivati uz saglasnost lica a ona je data u pisanoj formi tek nakon što je lice upoznato za koju svrhu i namjenu će se njihovi podaci koristiti.

Lacmanović apeluje na građane da se jave nadležnim institucijama ukoliko dođe do takve vrste prevare kao i na banke i ostala privredna lica da transparentnije saopšte javnosti da ne organizuju takve vrste nagradnih igara.

“Ovdje je jako važno da znamo kome dajemo lične podatke i u koju svrhu i namjenu. Članom 176 Krivičnog zakonika Crne Gore, propisano je kao krivično djelo nezakonita i neovlašćena obrada ličnih podataka. Zbog toga apelujemo da u koliko se radi o mogućoj prevari da se građani obrate nadležnim institucijama kao što su policija ili tužilaštvo. Agencija nije nadležna i ne može da preispituje da li se radi o nekoj prevari ili ne, može samo da pozove građane da ne nasijedaju na takve vrste podmetanja da će lako doći do nekih benefita koji se na takav jeftin način nude. Apelujemo i na banke i na ostala privredna lica da se oglase ovim povodom i da transparentnije kažu da ne organizuju na takav način nagradne igre”, zaključio je on.

Ipak, kako za DN objašnjava advokatica Andrijana Razić, što se tiče društvene mreže Facebook, ona je bazirana na principu dobrovoljnosti što znači da se na obradu ličnih podataka od ove društvene mreže ne primjenjuju odredbe domaćeg Zakona o zaštiti podataka o ličnosti. Samim tim, napominje Razić, eventualna prevara na Facebooku bi se morala dokazati.

“Nesporno je da je u posljednje vrijeme učestala pojava pojavljivanja lažnih profila na ovoj društvenoj mreži, i to kako drugih ljudi, tako i raznih društvenih organizacija, firmi itd. Međutim, da bi pravljenje lažnog profila na društvenoj mreži eventualno imalo elemente nekog krivičnog djela, mora se postaviti pitanje sa kojim ciljem (namjerom) je taj lažni profil napravljen, šta tačno zahtijeva od korisnika društvene mreže, da li se tim radnjama nekom pribavlja korist a korisniku nanosi neka konkretna šteta”, kazala je Razić.

Dakle, samo u slučajevima kada bi korisnik mogao da dokaže da je pretrpio neku konkretnu štetu koja je u vezi sa aktivnošću preduzetom sa nekog lažnog profila, moglo bi se govoriti o eventualnom izvršenju nekog krivičnog djela.

“U takvim slučajevima najčešće bi se radilo o krivičnom djelu protiv sloboda i prava čovjeka i građanina (npr. neovlašćeno prikupljanje i korišćenje ličnih podataka), ili protiv imovine (npr. prevara), ili protiv bezbjednosti računarskih podataka (npr. računarska prevara), za koja djela su propisane i visoke zatvorske kazne, u zavisnosti od kvalifikacije djela”, navodi Razić.

Međutim, kako su sve društvene mreže bazirane na principu dobrovoljnosti, ona napominje da korisnik svakako ne mora da daje lične podatke na bilo čiji zahtjev ukoliko to ne želi.

(Dnevne Novine)

Slične Objave

Back to top button
WP Twitter Auto Publish Powered By : XYZScripts.com