Tužiteljka sedam dana nakon napada na Lakić naredila da se vještače tragovi

To stoji u izvještaju Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu, koji je juče razmatran na sjednici Vlade.

Olivera Lakić ranjena je u nogu 8. maja nešto prije 21 sat, nakon što je po povratku s posla parkirala automobil i krenula da uđe u zgradu. Na istom mjestu je fizički napadnuta 2012. godine, a prethodno joj je više puta prijećeno zbog serije tekstova koje je objavila u “Vijestima” o navodno nelegalnoj proizvodnji i krijumčarenju cigareta.

U izvještaju, koji tretira period od 23. januara do 23. maja, Komisija zahtijeva da nadležni državni organi ulože sve svoje resurse u otkrivanju počinilaca ovog djela, kao i svih ostalih, koji do sada nijesu pronađeni.

U izvještaju su pored ranjavanja, tretirani i slučajevi lažnog samoprijavljivanja Milana Grgurovića da je prijetio Lakićevoj u februaru 2011, te postupanju tužilaštva i policije u istrazi o prijetnjama i ugrožavanju njene sigurnosti krajem januara i početkom februara 2011. u okviru kojeg je osuđen Slavko Musić.

Navode da je dio, koji se odnosi na pokušaj ubistva Lakić, urađen isključivo na osnovu dopisa Vrhovnog državnog tužilaštva o preduzetim radnjama i do dana njegovog sačinjavanja Komisiji nijesu dostavljeni spisi predmeta.

“Iz Agencije za nacionalnu bezbjednost do danas nijesu odgovorili”, stoji u izvještaju, zaključenom u julu.

Tužiteljka je, precizirano je u izvještaju, 15. maja donijela naredbe Forenzičkom centru za DNK vještačenje, fizičko-hemijsko vještačenje, trasološko i GSR vještačenje tragova”.

Dva dana kasnije, dostavljen je nalaz i mišljenje sudskog vještaka medicinske struke da je Lakić “zadobila strijelnu ranu – prostrelinu i da je ista nastala djelovanjem projektila ispaljenog iz ručnog vatrenog oružja, te da se povreda kvalifikuje kao obična teška tjelesna povreda”.

Navodi se da je do 5. juna saslušano više lica, te izuzeti snimci sa video-nadzora sa ukupno 40 različitih pozicija za period od 4. do 8. maja, da su naložene mjere tajnog nadzora (MTN), iako nije precizirano nad kojim licima.

“U periodu od 5. juna do 12. jula nijesu preduzimane radnje od strane tužilaštva”, piše u izvještaju.

O Gojkoviću će naknadno 

Izvještaj o prijetnjama Zdravka Gojkovića novinarki “Vijesti” Jeleni Jovanović je, navode iz Komisije, kratak je jer je rađen na osnovu dokumentacije koju je dostavilo podgoričko Osnovno tužilaštvo.

“Dokumentacija sadrži samo zapisnike o saslušanju okrivljenog, oštećene i tri svjedoka. Nijedan pretres još nije održan zbog odlaganja od strane okrivljenog, a sljedeći je zakazan za 6. jul ove godine”.

U izvještaju se ocjenjuje i da policija i pljevaljsko tužilaštvo nijesu uradili dovoljno kako bi utvrdili ko je i zbog čega 11. oktobra 2017. zapalio automobil novinara “Večernjih novosti” Miroslava Drobnjaka.

Konstatuje se i da je slučaj aktiviranja eksplozivne naprave u dvorištu novinara TV “Vijesti” Seada Sadikovića uspješno i u kratkom vremenskom periodu okončan utvrđivanjem i motiva i izvršilaca.

U slučaju prijetnji novinaru lista “Dan” Vladimiru Otaševiću, preporučuje se da je potrebno preispitati rješenja tužilaštva kojim je odbijena krivična prijava protiv brata premijera Duška Markovića, Velizara Markovića. Brat premijera prijetio je Otaševiću u septembru 2017. godine.

 Propusti u slučaju prijetnji, sporno sve kod Grgurovića…

Komisija se u izvještaju bavila i prijetnjama Lakićevoj s kraja januara i početkom februara 2011, nakon što je počela da istražuje poslovanje fabrike cigareta “Tara” u Mojkovcu.

Slavko Musić je pravosnažno osuđen na četiri mjeseca zatvora zbog incidenta u Donjoj Gorici, kada je 3. februara 2011. vozilom blokirao automobil ekipe “Vijesti”, a zatim sa tri nepoznate osobe stajao u blizini vozila. Međutim, u spisima koji su dostavljeni Komisiji nema naznaka da je učinjen pokušaj da se dođe do identiteta te tri osobe.

Takođe, konstatovano je da među listinzima odlaznih i dolaznih poziva sa dva telefona Musića nema listinga za 31. januar.

U spisima, koje su tužilaštvo i policija dostavili Komisiji, nema naznaka da su provjeravani kontakti Musića i sadržina njegovih razgovora od 1. do 4. februara sa osobama koje su on i Lakićeva pominjali u iskazima.

Komisija u svojim preporukama VDT-u i drugim nadležnim organima da se provjeri zakonitost i svrsishodnost postupanja tužilaštva kako bi se eventualno proširila istraga radi pokušaja da se dođe do mogućih nalogodavaca.

Za Komisiju su sporna postupanja državnih organa u slučaju lažnog prijavljivanja Milana Grgurovića da je Lakićevoj prijetio početkom februara 2011. Na to, smatraju u Komisiji, upućuju različite sudske presude, ali i da su policijski službenici davali “kontradiktorne” izjave, “suprotne ostalim dokazima“. Zato je Komisija pozvala nadležne da “utvrde činjenice iz postavljenih pitanja i zaključka Komisije i eventualnu odgovornost za utvrđene propuste i preispitaju propise o postupanju policijskih službenika u sprovođenju policijskih mjera i radnji, kako se ovakvi propusti ne bi dešavali”. Viši sud je oba puta poništio presudu Osnovnog u Podgorici, kojima je Grgurović osuđen na po godinu robije. On je pravosnažno oslobođen.